Runko Luttenberger: Vrećama se borimo protiv predvidivih katastrofa

"Šokira me da se vrećema borimo protiv predvidivih katastrofa, a ne poduzimamo sustavne preventivne mjere. Potpuno je jasno da su tri uzoka ovakvih nepogoda: klimatske promjene o kojima službeno znamo oko 30 godina tako da samo imali prilike za prilagodbu i poduzimanje mjera, drugi faktor je vegetacijski pokrov kojeg u Hrvatskoj nemilice sječemo i pretjeranja gradnja. Naš dodatni, četvrti, problem je kanalizacija rijeka", naglasila je Lidija Runko Luttenberger, okolišna inženjerka na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Emisija je bila posvećena poplavama koje su pogodile Hrvatsku, a osim Runko Luttenberger sudjelovali su Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, i Tomislav Novosel iz Hrvatskih voda.

Runko Luttenberger je na Hrvatskom radiju izjavila je da u Hrvatskoj nemilica skidamo "vrijednu zelenu infratrukturu koja nas štiti od odrona i poplava", prije svega siječom šuma, te načinom korištenja zemljišta uglavnom zbog gradnje. Na primjeru Italije i poplava u regijama Emilia-Romagna i Marche objasnila je što se događa: talijanski hidrogeolozi su točno predvidjeli da će se na tom području dogoditi nepogoda zato što je to područje s najvećim postotkom korištenja zemljišta.

"Računski se može predvidjeti razmjer nepogode. Ne kolike će biti padaline jer one su zbog klimatskih promjena malo teže predvidive, ali mogu vidjeti kako se koristi zemljište. Naš Zavod za zaštitu okoliša i priorode ima na raspolaganju sve podatke i mape na kojima se točno vidi kako iz godine u godinu nastaju promjene, a ne vidim da se netko sustavno bavi tim problemom kao što se bave Talijani", rekla je  Runko Luttenberger.

Runko Luttenberger  naglasila je, među ostalim, da nikako nije smio biti privatiziran dio službi koji se bavi obranom od poplava. Dodala je da država nikada nije donijela Nacionalni plan korištenja zemljišta, a Hrvatska nema ni plan prostornog razvoja iako je odluka o njegovoj izradi donijeta još 2018. godine. Ovako se, primjetila je, gradi na ušćima rijeka ili u samim bujičnim tokovima potoka, vrlo često se grade i u vodozaštitnom području bez procjene utjecaja na okoliš.  

Državni tajnik Tugomir Majdak demantirao je tvrdnje o prekomjernoj sječi šuma.

"Hrvatske šume odgovorno upravljaju šumama, nema prekomjerne sječe, a provodimo i akcijski plan pošumljavanja kojim planiramo do 2030. posaditi milijun stabala", rekao je Majdak.

Jure Divićik/Hina

 

Zbrajanje šteta

Govoreći o stanju do ponedjeljka ujutro, Tomislav Novosel izvjestio je da je izvanredno stanje još samo na petrinjskom i sisačkom području, te da bi se sutra u poslijepodnevnim satima moglo reći da je opasnost prošla. U Karlovcu je bilo poplavljeno oko 200 kuća i  nešto malo više gospodarskih objekata. Na petrinjskom području nasipi su bili oštećeni još u potresu, a njihova obnova zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta nije završena. Trebali bi biti obnovljeni do 30. lipnja, ali sada će se to također morati odgoditi.

Rekao je da su retencije s milijardu kubika vode u sustavu Lonjskog i Odranskog polja popunjenje i da će ispuštanje te vode početi narednih dana brzinom od 30 milijuna kubičnih metara na dan.

Majdak je rekao da je počinjena velika šteta, ali nije iznio nikakve konkretnije procjene. Dodao je da će se ona početi zbrajati nakon što se voda povuče te da nakon toga kreće obeštećenje.

"Lani smo zbog šteta uzrokovanih sušom isplatili sto milijuna kuna. Ovim sredstvima povećavamo dohodak poljoprivrednika i povećavamo njihovu otpornost. Sada ćemo dio platiti avansno u što kraćem roku, nakon podnošenja zahtjeva, a prije nego što se utvrdi šteta", rekao je Majdak.

Dodao je da šteta na vrgoračkim jagodama nije onako velika kao što se u prvi mah činilo – dio uroda je na vrijeme pobran, dok u većinu plastenika voda nije prodrla. Stradali su trajni nasadi, vinogradi, a Ministarstvo poljoprivrede će isplatiti štetu za bolesti do koje će doći na usjevima i trajnim nasadima nakon što se voda povuče.

Smatra da će probijanje tunela za odvodnju do Ploča trajno riješiti problem na tom području. Tunel su predvidjele Hrvatske vode u svom planu za programsko razdoblje do 2027. godine.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar