Koliko brzo hrvatski brodovi plove prema zelenim gorivima

Europski zakonodavci nedavno su postigli dogovor o inicijativi FuelEU Maritime, što je zapravo nadopuna privremenog dogovora postignutog krajem prošle godine o smanjenju udjela stakleničkih plinova u gorivima koja se upotrebljavaju u  pomorskom prometu za dva posto u 2025. godini i čak 80 posto do 2050 godine.

U tom svijetlu je i jedna od najvećih brodarskih kompanija na svijetu Mærsk, koja je najavila osnivanje regionalnog središta za robni prijevoz u Rijeci, prošle godine naručila šest prekooceanskih brodova koji mogu ploviti na zeleni metanol. Za njih će ih izgraditi Hyundai Heavy Industries (HHI), a moći će prevoziti oko 17 tisuća kontejnera. Kompanija planira potpuno obnoviti flotu i do 2040. postići nultu stopu neto emisije, što podrazumijeva smanjenje emisija za 50 posto po prevezenom kontejneru u odnosu na 2020. godinu.

Kako bi saznali što konkretno poduzimaju brodari u Hrvatskoj, kontaktirali smo sa svim članicama Hrvatske udruge brodara Mare Nostrum, no o ovoj temi bili su spremni razgovarati samo u Jadroliniji i Tankerskoj plovidbi.

Teretni brod | Bloomberg

Za Bloomberg Adriju su iz Jadrolinije odgovorili kako aktivno sudjeluju u Uredbi o nadzoru, izvještavanju i emisiji stakleničkih plinova, ali i da su poduzeli neke kratkoročne mjere u smanjenju ugljičnog otiska koje su definirane međunarodnom regulativom. Ovo ljeto, dodaju, namjeravaju poduzeti konkretne korake i dodatno se angažirati oko podizanja svijesti i obrazovanja brodara o značaju zaštite okoliša. Planiraju održati sastanak na kojem pomorskim kompanijama žele približiti značaj ekoloških goriva i smanjenja ugljičnog otiska u pomorstvu, a u srpnju bi se trebao održati i sastanak međunarodnog Odbora za zaštitu okoliša MEPC 80 na kojem će se predstaviti standard GFS (Green Fuel Standard). Tim će se standardom usmjeravati pomorske kompanije na primjenu tzv. zelenih ekoloških goriva.

Iako inicijativa FuelEU Maritime govori o smanjenju stakleničkih plinova za dva posto, iz Jadrolinije nam nisu otkrili konkretan datum ili približni vremenski okvir u kojem planiraju realizaciju tog cilja, no istaknuli su kako poduzimaju korake u tom smjeru širenjem flote brodova s primjenom baterija.

"Konkretan datum o početku smanjenja emisije stakleničkih plinova nije definiran, međutim dinamika dekarbonizacije pomorskog prometa ovisi o sinergiji svih dionika uključenih u razvoj prateće infrastrukture tzv. obalnih priključaka za punjenje baterija na brodovima. Ipak, jedan konkretni korak Jadrolinije u tom smjeru vidi se iz naših natječaje za gradnju brodova s primjenom baterija za propulziju i potrošače na brodu."

Brod za prijevoz plina | Bloomberg

Pomalo odvažno, za Bloomberg Adriju ističu kako s novom digitalnom aplikacijom za povezivanjem brodova u flote imaju bolji nadzor i kontrolu potrošenog goriva, što je, kako su naveli, preduvjet za smanjenje CO₂ otiska, kao i za praćenje drugih parametara plovidbe.

Prelazak na zelena i ekološki prihvatljiva goriva, osim što je iznimno kompleksan postupak, ujedno je vrlo skup, no u Jadroliniji ističu da postoje razni izvori novca na koje se državna brodarska kompanija može osloniti.

"Na raspolaganju su nam sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, raznih EU-ovih fondova i državnog proračuna, tako da ćemo i nadalje postepeno, ovisno o procesu dekarbonizacije, uključivati novije brodove na zeleni pogon u svoju flotu", kažu u Jadroliniji i dodaju da im praćenje nove uredbe EU-a FuelEU Maritime ne predstavlja izazov.

Iz druge hrvatske brodarske kompanije, Tankerske plovidbe, uvjeravaju nas kako već godinama smanjuju potrošnju goriva općenito, što je onda, kako pojašnjavaju, uzročno-posljedično povezano sa smanjenjem stakleničkih plinova. Za Bloomberg Adriju rekli su da brodove prema mogućnostima mijenjaju tzv. eko-brodovima koji troše manje goriva, ali u dugoj plovidbi su naišli na dodatne probleme.

"Prije desetak godina smo, osim što smo brodove u floti počeli zamjenjivati ekonomičnijima, na postojeće brodove počeli ugrađivali dostupne sustave za optimizaciju potrošnje goriva. Nažalost, za brodove u dugoj plovidbi ne postoji provjerena tehnologija niti čista goriva koja bi se mogla koristiti za vrijeme čitavog putovanja. Imali smo ideju ugovoriti gradnju brodova s tzv. dual fuel pogonom (nafta i plin), no kako je zbog prevelike emisije metana i plin došao na crnu listu, od toga smo zasad odustali", rekli su.

Teretni brod | Bloomberg

Za Bloomberg Adriju su prokomentirali kako veliki svjetski brodari testiraju biogoriva, metanol i amonijak, no po njima je sve to još uvijek na nestabilnim nogama, a dovode u pitanje i samu čistoću takvih goriva s obzirom na podrijetlo energije potrebne za njihovu proizvodnju.

"Rješenje problema leži u energetskim kompanijama koje bi trebale osmisliti prava zelena goriva i osigurati logistiku. U ovom trenutku ispitujemo mogućnost korištenja biogoriva na našoj floti, no do njih je još uvijek teško doći. Za korištenje tih goriva ovisimo i o dozvolama unajmitelja, klase, lučkih vlasti i proizvođača motora", pojašnjavaju u Tankerskoj plovidbi.

Čisto gorivo željeli su početi koristiti u obalnom linijskom prijevozu u kojem su zahtjevi za količinom potrebne energije manji i ostvarivi. Prije tri godine su, kažu, razvili projekt putničkog katamarana za kraće relacije s kapacitetom do 250 osoba koji bi koristio isključivo električnu energiju. Projekt je imao načelno odobrenje klase, potpuno definirane pogonske i baterijske sustave, definirane zahtjeve za obalnu infrastrukturu i zatvorenu financijsku konstrukciju. Poslali su upite brodogradilištima i proizvođačima opreme diljem svijeta i dobili nekoliko konkretnih ponuda, no nažalost, kažu, zasad nema konkretnih pomaka.

Na pitanje koliko će tranzicija na čista goriva stajati brodare, u Tankerskoj plovidbi nisu mogli navesti konkretne brojke, ali na temelju dosadašnjih procjena i iskustva vjeruju da bi taj iznos mogao biti oko pola milijuna dolara po brodu godišnje.

Teretni brod | Bloomberg

"Ovisno o kretanju broda i cijeni ETS-a, koja može značajno varirati, dio sredstava prikupljenih kroz ETS (Emissions Trading System) trebao bi se koristiti za Innovation fund na nivou EU-a, a ostatak podijeliti državama članicama za zelene projekte. Što se tiče same tranzicije na zelena goriva, s obzirom na to da još nisu dostupna osim u minornim količinama, nemamo ideju koliki će biti iznosi i u kojem smjeru će tranzicija ići", poručili su.

Pojasnili su nam kako će države članice EU-a dobivati određena sredstva od prihoda prikupljenih prodajom ETS-ova. Ta sredstva bi se trebala koristiti za dekarbonizaciju pomorskog prometa, lučke infrastrukture i razvijanje carbon capture tehnologije. S kvalitetnim projektima, brodari će ta sredstva moći pristupiti preko javnih natječaja.