Čelnici najrazvijenijih zemalja svijeta pričaju o zelenoj tranziciji, ali ne odustaju od ugljena. S druge strane, Finci se okreću po mnogima trenutno najprihvatljivijoj prijelaznoj opciji – nuklearnoj energiji. Što se domaće ekonomije tiče, hrvatski je kreditni rejting stabilan, barem po Fitchu, a kakvo je stanje s inflacijom doznat ćemo od DZS-a.
Zemlje G7 ne odustaju od ugljena
Čelnici najrazvijenijih zemalja svijeta postigli su dogovor o ubrzanju smanjenja uporabe fosilnih goriva, no nisu se uspjeli dogovoriti o roku za potpuno odustajanje od ugljena.
U priopćenju nakon sastanka ministara energetike i okoliša u sjevernojapanskom Sapporu stoji da je cilj ubrzanog smanjenja uporabe fosilnih goriva dekarbonizacija i nulta neto emisija ugljičnih plinova u energetskom sektoru do 2050.
Poruka G7 važna je i za globalnu agendu razgovora o energetskim i klimatskim ciljevima, no izostanak dogovora o ugljenu može oslabiti globalnu odlučnost uoči idućeg svjetskog klimatskog samita u organizaciji Ujedinjenih naroda kasnije ove godine u Dubaiju. Na tom skupu očekuje se snažan pritisak za izlazak iz fosilnih goriva.
G7 je pozvao i na ubrzanje instalacije pogona na obnovljive izvore. Cilj je najrazvijenijih zemalja povećati kapacitet solarnih elektrana na više od 1000 gigavata te pučinskih vjetroelektrana na 150 gigavata do kraja ovoga desetljeća.
U Finskoj proradio najveći nuklearni reaktor u Europi
Najveći europski nuklearni reaktor je ovoga vikenda započeo s komercijalnom proizvodnjom struje 14 godina kasnije od planiranog.
Nuklearni pogon snage 1600 megavata nalazi se na stjenovitom otoku u Baltičkom moru na zapadnoj obali Finske. Proizvodnja u reaktoru Olkiluoto-3, prvom u nordijskim zemljama od sredine 1980-ih, započela je u nedjelju ujutro.
Nova proizvodnja u Finskoj koincidira s gašenjem triju posljednjih aktivnih nuklearnih reaktora u Njemačkoj.
Fitch rejting Hrvatske zadržao na BBB+
Kreditna agencija Fitch potvrdila je rejting Hrvatske na BBB+ uz stabilne prognoze te napomenula da bi hrvatsko gospodarstvo uslijed poboljšanje fiskalne i vanjske pozicije te uspješnog uvođenja eura trebalo ostati otporno na vanjske šokove.
Sadašnji rejting kod Fitcha Hrvatska ima od srpnja prošle godine, kada je donijeta odluka o ulasku u eurozonu.
Fitch za ovu godinu predviđa da će se proračun ponovno naći u manjku, i to od 2,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), nakon procijenjenog viška prošle godine. Razlog je sporiji rast i povećana potrošnja, kao što su subvencije za održavanje cijena energenata na podnošljivoj razini.
Novčani fondovi postaju sve popularniji
Ulagači, uzdrmani stalnim previranjima u bankarskoj industriji i tražeći veće prinose, jure ulagati u novčane fondove, što najbolje oslikava činjenica kako je u zadnjih mjesec dana u njih prebačeno 350 milijardi dolara, pokazuju podaci Instituta investicijskih društava (Investment Company Institute).
Ukupna imovina novčanih fondova procjenjuje se na rekordnih 5,25 bilijuna dolara, čime je premašen rekord ostvaren za vrijeme pandemije, kad je ona iznosila 4,8 bilijuna dolara. Postoji mnogo razloga za ulaganje u fondove tržišta novca, ali oni također nose rizike, kažu stručnjaci.
Slijedi…
Danas ćemo od Državnog zavoda za statistiku (DZS) doznati kako se kreću indeksi potrošačkih cijena u 2023. godini, a uz podatke o inflaciji će nas počastiti i brojkama iz poljoprivrede, točnije, brojem stoke i peradi u Hrvatskoj do 1. studenoga prošle godine.
Bit će vrlo zanimljivo vidjeti i projekciju stanovništva Europe do 2100. godine koju će objaviti Eurostat.
.webp){kind=icon}
