Hrvatski konzumenti medija najviše vjeruju vijestima Nove TV i RTL televizije, a najmanje portalima dnevno.hr, net.hr i tportal.hr, proizlazi iz podataka objavljenih u sklopu najnovijeg izdanja redovne godišnje publikacije Digital News Report koju zajednički izrađuju britansko sveučilište Oxford i Reutersov institut za novinarstvo.
Kao dio analize hrvatskog medijskog tržišta napravljene u sklopu publikacije objavljeni su podaci o povjerenju potrošača u pojedine domaće medijske brendove. Iako se napominje kako se anketa odnosila samo na petnaest velikih domaćih medijskih imena, i da se podaci ne bi smjeli koristiti kao indikator apsolutnog poretka (ne)povjerenja u domaće medije, tablica ipak daje vrlo dobar uvid u to kome građani vjeruju.
Tako se na vrhu liste nalaze Nova TV i RTL News. Njima je, u anketi u kojoj su građani ocjenom od 1 do 10 mogli iskazati svoje povjerenje u pojedini medij, povjerenje iskazalo 58 posto anketiranih, dok je njih 17 (Nova TV) odnosno 18 (RTL News) posto odgovorilo kako im ne vjeruje. Na suprotnom kraju liste nalazi se portal dnevno.hr kojem vjeruje samo 38 posto anketiranih, a ne vjeruje njih 28 posto. Ostali su neodlučni.
Dnevne novine
Više povjerenja hrvatski građani još imaju u Otvoreni radio, N1 televiziju i lokalne, odnosno regionalne medije. Od najvećih tiskano-digitalnih naslova, relativno najviše povjerenja uživa Jutarnji list, nešto manje Večernji list, pa onda 24 sata te, najmanje, Slobodna Dalmacija.
Interesantan je slučaj javnog televizijskog servisa Hrvatske televizije (HTV) gdje su desetljeća katastrofalnog upravljanja, čini se, došla na naplatu u vidu najveće polarizacije između gledatelja. Dok se 44 posto anketiranih izjasnilo da vjeruje sadržajima na HTV-u, istovremeno je i najveći udio njih, 32 posto, rekao kako ne vjeruju nacionalnoj dalekovidnici. Sličnu polarizaciju ima i popularni portal index.hr. Dok 46 posto građana kaže da im vjeruje, 30 posto njih smatra kako nisu vjerodostojni.
Anketa na kojoj se podaci temelje provedena je na uzorku od dvije tisuće građana.
Pad povjerenja
Općenito povjerenje u medije čak je sedam postotnih poena niže nego je bilo u prošlogodišnjem izdanju izvještaja. Medijima tako vjeruje samo 38 posto građana. Među pedesetak država obuhvaćenih izvještajem najviše povjerenja u medije imaju građani Finske. Tamo ih medijima vjeruje čak 69 posto. Najmanji udio potrošača koji vjeruju medijima je u Sjedinjenim Američkim Državama, te Slovačkoj gdje ih je po 26 posto, kao i u Grčkoj, Mađarskoj i na Tajvanu, gdje je taj udio tek za jedan postotak viši.
Zrinjka Peruško, znanstvenica sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i suradnica na projektu, piše kako se Hrvatska nalazi odmah uz Grčku po razini "cinizma" prema vijestima, odnosno po postotku građana koji smatraju da većina medijskih kuća komercijalne ili političke interese stavlja ispred onoga što je najbolje za društvo. Prema anketi, samo 18 posto građana misli da su mediji neovisni o političkom ili vladinu utjecaju, dok 20 posto njih drži da su neovisni o komercijalnim pritiscima.
.webp){kind=icon}
