U prvih 100 dana rata u Ukrajini Rusija je uprihodila 93 milijarde eura na izvozu fosilnih goriva, objavio je Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) sa sjedištem u Finskoj. Zanimljivo je što je, unatoč snažnom paketu zapadnih sankcija nametnutih Rusiji zbog napada na Ukrajinu, većina od te zarade ostvarena prodajom plina, nafte i naftnih derivata Europskoj uniji (EU), a prosječna izvozna cijena bila je oko 60 posto viša nego prošle godine. EU je od Rusije kupio 61 posto ukupne izvezene količine za što je plaćeno oko 57 milijardi eura, navodi CREA, a prenosi Slobodna Dalmacija.
Gledaju li se uvoznici ruskih fosilnih goriva pojedinačno, Kina je na vrhu, plativši 12,6 milijardi eura, a slijede dvije velike članice EU-a, Njemačka i Italija, koje su Rusiji platile 12,1 milijardu, odnosno 7,8 milijardi eura. Od početka rata neke su zemlje čak i povećale uvoz nafte i plina iz Rusije, među kojima su Kina, Indija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Francuska.
Polovicu prihoda, odnosno 46 milijardi eura, Rusija je u tom razdoblju zaradila od prodaje nafte, a zatim slijede plin, naftni proizvodi, ukapljeni prirodni plin i ugljen.
EU režimom sankcija planira do kraja godine uvoz ruske nafte svesti na tek 10 posto prošlogodišnje količine, no teško je vjerovati da će doći i do embarga na uvoz plina s obzirom na europske potrebe za grijanjem u idućoj zimskoj sezoni.
Naime, početkom lipnja su se čelnici Europske unije (EU) konačno uspjeli dogovoriti oko embarga na uvoz najvećeg dijela ruske nafte, i to onog dijela koji dolazi morskim putem, što je otvorilo put za skoro usvajanje šestog paketa sankcija prema Rusiji i među potencijalno važne igrače gurnulo i Hrvatsku, odnosno njezin Jadranski naftovod (Janaf).
Zasad uvoz ruske nafte koja stiže naftovodom Družba i opskrbljuje srednjoeuropske zemlje poput Mađarske, Slovačke i Češke ostaje u funkciji.
Europska unija će pak i tu nastaviti tražiti rješenje, a jedno od mogućih pruža Hrvatska povećanjem Janafova kapaciteta.
Dogovor na razini EU-a svakako je nesavršeno rješenje koje kasni i udovoljava mađarskom zahtjevu za izuzećem, no ipak je važan korak naprijed kako bi se prihodi Kremlja za financiranje rata u Ukrajini umanjili. Riječ je, naime, o embargu na 75 posto nafte koja u EU stiže iz Rusije i koji bi trebao biti implementiran u roku od šest do osam mjeseci.
.webp){kind=icon}
