Prelazak na euro teže pao IT sektoru nego građanima

Prvi radni dan nakon proslave Nove godine mnogima je bio i prva prilika za susret s novostima koje donosi hrvatsko članstvo u eurozoni i Schengenu.

Ponedjeljak ujutro je na zagrebačkim cestama uobičajena gužva, ali u oko odmah upada i jedna novotarija. Na benzinskim postajama su cijene iskazane u eurima i na prvi dojam se čini da smo se teleportirali u neku zaljevsku zemlju bogatu naftom. Na mjestu cijene litre benzina stoji brojka 1,49, kao da je netko samo pomaknuo decimalu na cijenama u kunama otprije samo nekoliko mjeseci. Trebat će vremena, a vjerojatno i nešto neplanirane štete u novčaniku dok se mozak ne privikne na nove iznose.

Tehnologija "šteka"

Zanimalo nas je kako je zaživjela nova valuta u praksi pa smo se zaputili prema prvom funkcionalnom bankomatu prema HUB-ovoj interaktivnoj karti kako bi podigli eure i naletjeli na prvi problem. Aplikacija za mobilno bankarstvo Privredne banke Zagreb (PBZ) funkcionirala je ograničeno i nismo mogli podići gotovinu bez kartice (samo ukucavanjem With key koda). S druge strane, karticom smo uredno došli do par desetaka eura i kod PBZ-a i na bankomatu druge banke, naravno, bez naknade.

Do eura bez naknade na svim bankomatima do 15. siječnja

Naoružani svim sredstvima plaćanja zaputili smo se do kvartovske trgovine po par sitnica i opet naletjeli na probleme. Prodavačica nam veli kako POS aparat ne prima kartice cijelo jutro, ali zanimljivo je da smo uspjeli platiti Google pay-om, preko mobitela.

U lokalnoj pekari smo se vratili gotovini, ovaj put kunama kako bi ih bezbolno zamijenili za eure. Prodavačica je bila spremna kao zapeta puška za sve kombinacije, čak je ponudila i da nam kusur vrati u kunama, što smo mitteleuropski odbili. Kaže nam da je spašava blagajna koja sama preračunava koliko treba vratiti pa ne gubi previše vremena.

Tu smo se prvi put susreli s hrvatskim kovanicama eura i pažljivo ih promotrili. Na kovanici od dva eura je karta hrvatske, poprilično neinventivno ako nas pitate, na jednom euru je kuna koje se, izgleda, ipak nećemo tako brzo riješiti, a na eurocentima glagoljica i Nikola Tesla.

Hrvatski motivi na eurokovanicama

Navratili smo u par većih trgovina gdje je sve prošlo glatko, i s kartičnim i s gotovinskim plaćanjem, a onda se zaputili na tržnicu, da vidimo čija majka crnu vunu prede na prvoj liniji monetarnog fronta. Ljudi ima, robe ima, a mi pažljivo promatramo kako ide plaćanje. Neki plaćaju kunama, neki eurima, ali svima je zajedničko zbunjeno češkanje po glavi i prebiranje po novim kovanicama. Kupci i prodavači zajednički zbrajaju i oduzimaju, sve to skupa malo duže traje nego inače, ali funkcionira. Primaju se kune, primaju se euri, ali neke stvari ostaju neprihvatljive, poput plaćanja velikim apoenima. Na bilo koju novčanicu veću od 50 eura dobili smo samo rolanje očima i prijekornu opasku da toliko kusura nemaju. Razveselilo nas i što je gospodin na štandu pokraj nas ljutito ostavio vrećicu s krumpirima nakon prigovora prodavača da je probrao samo velike komade. To pokazuje da su socio-ekonomski kriteriji i dalje visoki, unatoč promjeni valute, i da se ne trpi svašta.

Veliki povratak kovanica

Na samom izlazu s tržnice naletjeli smo na grozan primjer strelovitog rasta potrošačkih cijena koji nas je osupnuo, ali i pokazao da se nećemo tako lako riješiti stare valute. Kod jedne simpatične starije gospođe nam je upala u oko tegla ukiseljenog luka pa smo se zainteresirali za tu deliciju, ali kad smo čuli cijenu od 50 kuna po tegli nismo trebali preračunavati u eure da shvatimo da je previše. "A to vam je ljutika", govori nam prodavačica u pokušaju da opravda cijenu. Ma da je zlatno grumenje u octu, gospođu draga, mislimo u sebi, 50 kuna za teglu je previše. "Vratite se kad budete imali novaca", viče za nama.

Prvi dan s eurom na tržnici Utrina

Na odlasku svraćamo u još par manjih i većih trgovina gdje sve prolazi brzo i bez problema pa zaključujemo da će se Hrvati brzo snaći s eurom. Jedina veća promjena bit će masovno vraćanje na kovanice koje smo u kunama praktički izbacili iz novčanika. Možda nas inflacije ubrzo riješi te muke i u eurima, a do tada će vjerojatno cvasti prodaja lisnica s velikim pretincima za kovanice. Tko zna, možda se opet u modu vrate i nekad popularne torbice oko struka.

Uglavnom, proces prelaska na euro uzeo je maha i ide zacrtanim smjerom. Naravno, bit će tu i manjih problema, naročito u digitalnom svijetu. Potvrda tome i što smo u trenutku zaključenja teksta dobili e-poštu od PBZ-a kako su uspješno proveli uvođenje eura, a njihova aplikacija na mobitelu nam i dalje ne da podići keš preko koda i prikazuje "internu grešku poslužitelja".

Dječje bolesti, reklo bi se, a mi vam poručujemo da se ne date zavarati manjim ciframa na etiketama svega oko nas i budete oprezni prvih par mjeseci, dok se mentalno ne prilagodimo na našu novu valutu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar