Hotelijeri: Nedostak investicija ugrožava konkurentnost

Domaći hotelijeri zadovoljni su ovogodišnjim rezultatima koji su se približili onima iz rekordne 2019., a ponegdje ih i premašili, no zbog eksplozije cijena i troškova poslovanja s oprezom gledaju na 2023., istaknuo je u utorak na 24. Kongresu hotelijera direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić.

"Iza nas je turistička sezona koja je u hotelskom smještaju po fizičkim pokazateljima gotovo dohvatila razinu iz rekordne 2019., s čime su hotelijeri zadovoljni, kao i s pozicijom Hrvatske kao poželjne destinacije u svjetskim okvirima. No 2022. je i godina u kojoj smo svjedočili izrazitom rastu rashoda, puno bržem od rasta prihoda, što će nam ometati poslovnu 2023.", rekao je Ostojić.

Pred hotelijerima pet izazova

Udruga je zbog novih okolnosti u Hrvatskoj i globalno, s najavom novih zakona o dodatnom porezu na dobit, o radu i pomorskom dobru, kao i zbog inflacije, odnosno ekonomske krize u svijetu koja se može odraziti na manju turističku potražnju definirala pet izazova za 2023. i nakon nje.

Po riječima Ostojića, prvi izazov je radna snaga za turizam, ocijenivši pritom da u Hrvatskoj još nije dovoljno iskorišten potencijal domaće radne snage, za što je potreban bolji zakonski okvir.

"Turizam je u 2022. uvozio radnike za koje je u Hrvatskoj izdano 30 tisuća dozvola, a procjenjujemo da će ih u 2023., ako ne bude nekih izvanrednih potresa, trebati od 10 do 15 posto više. Vesele najave da će MUP skratiti i pojednostaviti procedure izdavanja dozvola za strane radnike koji su već radili u Hrvatskoj, ali mišljenja smo da i u Hrvatskoj ima radnika koji žele raditi, posebice među studentima, pa i starijima, i to moramo koristiti", poručio je Ostojić.

Veljko Ostojić | Bloomberg Adria

Izazov je i pitanje turističkog zemljišta koje još nije riješeno, ali je kazao kako su dobili naznake da je u visokoj fazi dovršetak uredbe koja bi taj problem konačno regulirala, odnosno našla rješenje za "desetke milijuna kvadratnih metara zemljišta oko hotela i kampova" kako bi se tu moglo investirati, a time i bolje nositi s konkurencijom.

Slično je i s budućim zakonom o pomorskom dobru, za kojeg su hotelijeri vitalno zainteresirani, a bili bi zadovoljni kada bi se uvažili njihovi prijedlozi na javnom savjetovanju koje traje do 17. prosinca, a tiče se plaža. Po Ostojićevim riječima, hotelijeri nigdje nemaju namjeru ograđivati plaže niti zabranjivati ulaz na pomorsko dobro onima koji nisu njihovi gosti.

Od ostalih izazova, naveo je zemljište oko i ispod prometnica, a koje je dio zemljišta hotela, za što također pokušavaju naći rješenje vezano za razvrstavanje cesta, a jedan od većih izazova svakako su i energenti i cijene.

"Jesenski paket mjere Vlade jako pomaže, kao što su pomagale i mjere Vlade u pandemiji, na čemu su hotelijeri i drugi u turizmu zahvalni, ali ostaje još neriješeno pitanje plina. Mjere su do određenog datuma i pitanje je što će biti u proljeće. I o tome će ovisiti iduća sezona, investicije u turizmu i rast plaća, kao i o novom zakonu o dodatnom porezu na dobit, ako se uvede", rekao je Ostojić.

U 2023. moguć porast turističkog prometa za pet posto

Direktor HTZ-a Kristjan Staničić na kongresu je iznio očekivanja da će se u 2023. nastaviti pozitivni trendovi u turizmu, uz predviđanja da će Hrvatska imati oko pet posto više noćenja nego u 2022., odnosno da će doći do 110,3 milijuna noćenja. Dosad ih je ove godine bilo oko 104 milijuna, što je 96 posto razine iz 2019.

Porastima se u 2023. nadaju s obzirom na rani booking i najave u mnogim hotelskim kućama, primjerice u Maistri, grupacijama Aminess hoteli i Sunce hotelima (Bluesun) te Hilton hotelima u Zagrebu, čiji su čelni ljudi kazali kako je teško predvidjeti kako će ići iduća godina, ali da će biti i rasta cijena.

Kristijan Staničić javio se videovezom | Bloomberg Adria

Posljednji podaci iz e-Visitora pokazuju kako smo ove godine ostvarili 104 milijuna turističkih noćenja i premašili 18,5 milijuna turističkih dolazaka, a, gledano po regijama, Istra i Slavonija uspjele su ostvarili čak i veći turistički promet u odnosu na 2019. godinu, rekao je Staničić. Što se tiče najznačajnijih emitivnih tržišta, Hrvatska je premašila promet iz 2019. godine s tržišta Njemačke, Austrije, Poljske i Češke, te je u privlačenju prometa sa stranih tržišta ponovno ostvarila rezultat bolji od mediteranske konkurencije. Iako je prisutan oprez u prognozama za sljedeću sezonu, Staničić je prezentirao rezultate anketa prema kojima se očekuje rast turističkog prometa zbog velike želje Europljana za putovanjima.

Oprezni optimizam

Oprezni optimizam za sljedeću godinu potvrdili su i vodeći ljudi domaćih turističkih kompanija, no naglasili su da sektoru treba još minimalno jedna dobra godina kako bi se potpuno oporavili od gubitka ostvarenog u pandemiji.

Na panelu o glavnim izazovima za 2023. godinu na kojemu su sudjelovali Tomislav Popović, predsjednik uprave Maistre, Zrinka Bokulić, predsjednica Uprave Aminessa, Dino Sokol, izvršni direktor Sunce hotela i Josipa Jutt Ferlan, direktorica Zagreb City Hotelsa (Hilton Hotels Zagreba) istaknut je i veliki izazov nedostatka radne snage koji opterećuje turistički sektor u Hrvatskoj.

Sudionici panela | Bloomberg Adria

Sugovornici su istaknuli kako dodatne restrikcije koje najavljuje Zakon o radu, posebno one vezane uz postroženje sklapanja ugovora na određeno i na rad nedjeljom dodatno produbljuju problem organizacije rada u objektima, ali i donose dodatne troškove kompanijama. Iako raste potreba za uvozom strane radne snage, pa se očekuje 10-ak posto više zahtjeva za radnim dozvolama za strance za sljedeću sezonu, čelnici turističkih kompanija vide priliku u dodatnoj aktivaciji radnog potencijala na domaćem tržištu, ponajprije kroz kvalitetnije poticanje drugog dohotka za umirovljenike, studente i već zaposlene u drugim sektorima koji žele dodatno zaraditi u turizmu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar