COP27 završen s minimalnim napretkom, ključna pitanja bez pravih odgovora

U nedjelju ujutro završio je klimatski samit COP27 u Egiptu, kada su predstavnici polusnenih očiju usvojili konačni sporazum za COP27 i dovršili više od dva tjedna klimatskih pregovora UN-a na Sinaju.

Dogovor je uključivao povijesnu odredbu o osnivanju fonda za pomoć siromašnijim zemljama u suočavanju sa štetom uzrokovanom klimatskim promjenama, a taj su ishod razumljivo proslavili narodi koji najviše pate od globalnog zagrijavanja. "Misija koja je trajala 30 godina je ostvarena", rekao je Molwyn Joseph, ministar iz Antigve i Barbude i predsjedavajući skupine malih otočnih država AOSIS.

No osim gubitaka i štete od klimatskih promjena, konačni dogovor bio je razočaranje za one koji su htjeli ojačati ambicije prošlogodišnjeg sporazuma iz Glasgowa. Dokument nije uključivao obvezu proširenja obećanja o postupnom smanjenju nesmanjenih emisija ugljena kako bi se smanjilo korištenje svih fosilnih goriva, a nije se spominjalo niti da će globalne emisije stakleničkih plinova vrhunac dosegnuti do 2025. godine.

Završnica samita posebno je bila teška za šefa Europske komisije za klimu Fransa Timmermansa, koji je predlagao veliku pogodbu o gubicima i šteti u zamjenu za veće ambicije emisija, a zatim prijetio izlaskom Europske unije iz dogovora.

Na kraju su se EU i njegovi saveznici morali zadovoljiti nekim tehničkim izmjenama koje se svode na ublažavanje. Sada kad je COP27 završen, evo sažetka osam ključnih zaključaka iz dvotjednih razgovora o klimi u kojima je sudjelovalo gotovo 200 zemalja.

Klimatske promjene uzrokuju nejednakosti među zemljama i pogoršavaju ih. Bogate zemlje stekle su svoje bogatstvo od upotrebe fosilnih goriva, ostavljajući pritom siromašnim zemljama samo negativne strane njihove upotrebe. Nakon desetljeća poziva na kompenzaciju žrtvama klimatskih promjena u zemljama u razvoju, COP27 konačno je proizveo sporazum o stvaranju fonda koji bi se bavio gubicima i štetama.

No ovaj napredak dolazi s golemim upitnicima jer nisu navedene nikakve svote novca i pravila o tome kako će fond funkcionirati. To je ostavljeno za odluku na COP28 sljedeće godine u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Henry Kokofu, ganski političar i voditelj Foruma za klimatske promjene, upozorio je kako bez daljnjih konkretnih koraka postoji rizik od jednostavnog stvaranja praznog bankovnog računa.

Prvi puta je COP-ov samit uključivao poziv na reformu globalne financijske arhitekture kako bi bila bolje usklađena s klimatskim ciljevima. Ideja je prilagoditi obaveze financiranja od multilateralnih razvojnih banaka kako bi se osiguralo veće financiranje projekata energetske tranzicije i napora za prilagodbu planetu koji se zagrijava. "Trenutak je pravi. Utjecaji klime počinju se shvaćati kao makroekonomski rizik", rekao je Laurence Tubiana, glavni izvršni direktor Europske zaklade za klimu.

Pitanje koje je kočilo pregovore i učinilo COP27 drugim najdužim samitom UN-a o klimi bio je program ublažavanja. Ideja je osigurati postavljanje jasnih ciljeva, planova i metrike za smanjenje emisija u skladu s klimatskim ciljevima. Do sada obveze nisu slijedile isti standard jer su zemlje koristile različite kriterije i polazne vrijednosti za svoje ciljeve. Bez zajedničkog sustava ta se obećanja možda neće pretvoriti u stvarna smanjenja emisija.

Zemlje koje su napredovale s klimatskom tranzicijom htjele su provoditi program do 2030. Protivljenje onih koji zaostaju u klimatskoj tranziciji dovelo je do kompromisa da se program provodi do 2026. godine, s mogućnošću produljenja. Ako program uspije, mogao bi imati jače implikacije od toga da zemlje jednostavno pristanu na političke izjave o postupnom ukidanju svih fosilnih goriva.

Zemlje su se također složile stvoriti pravila koja će državama omogućiti trgovanje ugljičnim kreditima. Primjerice, Norveška bi mogla platiti za očuvanje indonezijskih šuma i usput raditi na smanjenom korištenju ugljika. Na COP27 pregovarači su predstavili detaljniji okvir za funkcioniranje tržišta ugljikom, uključujući dopuštanje korporacijama da kupuju kredite od vlada.

No stručnjaci upozoravaju kako pravila još uvijek nisu dovoljno propisana. "Duh tržišta ugljika u Glasgowu pretvorio se u nadoknađujući duh Šarm el Šeika, koji riskira učinkovitu klimatsku akciju u godinama koje dolaze", rekao je Sam Van den Plas, direktor politike u Carbon Market Watchu.

Smanjenje zagrijavanja do 2050. za 1,5 stupnjeva Celzijevih ozbiljno je ugrožen potpisanim sporazumom jer nisu povećane ambicije korištenja fosilnih goriva, osim ugljena. Pozivi na postupno ukidanje svih fosilnih goriva (ne samo ugljena) i postizanje vrhunca globalnih emisija do 2025. oborene su od većina zemalja izvoznica nafte. Timmermans je istaknuo kako 80 zemalja podržava smanjenje upotrebe fosilnih goriva te očekuje kako će i EU tijekom sljedeće godine lobirati po tom pitanju.

Dok se svijet bori s energetskom krizom, a visoke cijene fosilnih goriva pune blagajne velikih proizvođača, politički utjecaj "ugljičnih sila" bio je prikazan na COP27. Annalena Baerbock, njemačka ministrica vanjskih poslova, izrazila je frustraciju što su brojni veliki emiteri i proizvođači nafte izbacili smanjenje upotrebe nafte iz sporazuma. Borba će dogodine postati još teža kada samit bude u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, naftnom i plinskom divu.

Ponovna suradnja oko klimatskih pitanja najvećih svjetskih emitera SAD-a i Kine nastavljena je nakon klimatskog samita. Američki izaslanik za klimu John Kerry i njegov kolega Xie Zhenhua su u subotu rekli kako su nastavili formalnu suradnju, koja je bila prekinuta nakon posjeta predsjednice Zastupničkog doma Nancy Pelosi Tajvanu ranije ove godine.

Više zemalja potpisalo je i obećanje o metanu pokrenuto u Glasgowu prošle godine. Sada je 150 zemalja koje su se obvezale smanjiti emisije metana za 30 posto do kraja desetljeća. Čak je i Kina rekla kako je razvila nacrt plana za smanjenje emisija metana, iako se nije pridružila globalnom obećanju.

I za kraj, stalna tema dosadašnjih samita bila je klimatsko financiranje za zemlje u razvoju, a posljednjih je tjedana došlo do stvarnog napretka u financiranju prijelaza na čistiju energiju. Tijekom COP27 najavljena su dva nova ugovora o financiranju Just Energy Transition Partnershipa, čime su se Vijetnam i Indonezija udaljili od korištenja energije na ugljen. Južnoafrička Republika također je dobila konačnu potvrdu od svojih donatora za vlastiti JETP plan od 8,5 milijardi dolara, a Indonezija je spremna sklopiti još veći ugovor od 20 milijardi dolara za odustajanje od ugljena.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar