Primorac: Borba za profitne marže ne može biti ispred interesa građana

"Vlada brine za poduzetnike kroz čitavi niz mjera, ne govorim samo o mjerama donesenim u koronakrizi, nego o svim Vladinim mjerama." Tako se pohvalio ministar Marko Primorac na uvodnom izlaganju na poslovnom skupu izvoznika koji se održao u ponedjeljak u Zagrebu.

Ministar je detaljno izložio planove Vlade za sljedeće razdoblje, a tek je zadnju minutu izlaganja posvetio novonajavljenom porezu.

Počela se pojavljivati teza, kaže Primorac, nakon najave uvođenja dodatnog poreza na dobit, kako se Vlada počela ponašati, odnosno kako se ponaša antipoduzetnički, odnosno kako "na ovaj način narušavamo mogućnost rasta gospodarstva, narušavamo poduzetničku klimu, narušavamo investicijsku klimu, narušavamo mogućnosti izvoza i tako dalje. Mislim da je Vlada do sada pokazala što misli o poduzetnicima, na koji način je spremna pomagati poduzetnicima kada je to potrebno, ali mislim da je u ovim okolnostima bitno naglasiti da Vlada brine i o svojim građanima. A mogućnosti intervencije države osiguravaju i onim najugroženijim. Odgovorno je dio povećane dobiti određenih gospodarskih subjekata preusmjeriti u pomoć onima kojima je trenutno pomoć najpotrebnija", zaključio je Primorac.

Nakon toga je obznanio kako je to sve što ima reći o toj temi jer mora "ići dalje". Time je ostavio zatečene okupljene izvoznike kojih se to pitanje itekako tiče. Pred novinare je ipak nakon toga kratko stao i detaljnije objasnio novi porez.

Ministar Primorac je rekao kako razumije da su izvoznici zabrinuti i razumije da su, kao bilo koji drugi poduzetnici, protiv uvođenja ikakvog novog poreza. Međutim, smatra da je to u ovim okolnostima itekako potrebno. "Smatram da je i odgovorno i moralno da dio tereta ove krize dominantnije podnesu i oni gospodarski subjekti koji su unatoč ovim teškim okolnostima ostvarivali u 2022. razine dobiti koje su značajno iznad prosječne."

Ministar Primorac na konferenciji Hrvatskih izvoznika | Bloomberg Adria

"Mi smo ovaj porez najavili u jesenskom paketu mjera", objašnjava Primorac, "i brusili smo detalje i onda smo prijedlog uputili u javno savjetovanje".

Ovo nije kazna

"Ne smatram da se ovim porezom bilo tko kažnjava. Intencija nije bila, iako se to provlači u medijima, kažnjavanje nekoga jer je nešto zaradio. Mjere intervencionističke vlade nisu rezultat stava Vlade općenito, nego rezultat izvanrednih okolnosti", objasnio je ministar i nastavio: "Nismo ostavili naše poduzetnike kada su zbog značajnog porasta cijene energenata, prije svega električne energije, vapili za pomoći države. Tako ćemo brzo reagirati i kada bude potrebno pomoći našim građanima. I to činimo i uvođenjem, odnosno najavom uvođenja dodatnog poreza na dobit. U ovim okolnostima borba za očuvanje investicijskog potencijala ili nečije profitne marže ne može biti ispred interesa građana."

Ministar je objasnio kako je dodatni porez na dobit zapravo jedan solidarni porez, a ne porez na ekstraprofite, što kontinuirano ističe te očekuje da bude uveden do kraja godine jer se odnosi na dobit ostvarenu u 2022. koja se plaća u državni proračun za 2023. godinu.

"Možemo postaviti pitanje je li opravdano i normalno da subvencije i subvencionirane cijene električne energije imaju oni subjekti koji ostvaruju natprosječan rast dobiti. Je li to opravdano? To je pitanje na koje je jednostavno nemoguće odgovoriti, kao što smo zbog potrebe za brzom reakcijom zahvatili prilično širok krug subjekata kojima je pružena pomoć u vidu fiksiranja cijene električne energije, troškova goriva i tako dalje. Tako, u ovim okolnostima, ne biramo subjekte nego donosimo jedan porez koji je solidaran i koji će subjekte zahvatiti s obzirom na njihovu gospodarsku snagu, dakle očekujemo njihovu participaciju u proračunu isključivo u skladu s gospodarskom snagom", zaključio je ministar temu o novom porezu na dobit.

Nadodao je i kako ne smatra da će uvođenje ovog poreza oštetiti ili oslabiti gospodarski rast. "Ovaj porez, odnosno njegovi prihodi bit će redistribuirani hrvatskim građanima, a oni će taj novac koji budu dobili ovakvom preraspodjelom trošiti tako da će se tako ponovno povećati potrošnja. Nisu ovo neki novci koje će država spremiti i staviti na štednju, nego će ih vratiti onima koji su najugroženiji, koji će povećati ponovno za taj iznos potrošnju i kroz multiplikativne učinke također utjecati na povećanje gospodarskog rasta, odnosno na njegovo očuvanje na kakvim-takvim pozitivnim razinama", rekao je ministar.

Ministrovi savjeti

"Ne volim kritizirati nikoga", kaže ministar i nastavlja: "Ali mi je simptomatično da postoji institucija čiji je osnovni cilj očuvanje stabilnosti cijena, a nisam primijetio da postoji preveliki interes medija za dijalog s predstavnicima te institucije. Ovo je jedan usputan savjet i medijima da se dominantnije, po pitanjima ublažavanja inflatornih pritisaka, konzultiraju i s predstavnicima tih institucija."

Fiskalna politika, objašnjava ministar, nema te instrumente kojima bi izravno utjecala na smanjenje inflatornih pritisaka. "Protuinflatorna fiskalna politika bi uključivala povećanje poreza i smanjenje subvencija. Fiskalna politika u ovim okolnostima čini sve što može da ne podgrijava dodatno te inflatorne pritiske, međutim, nije svemoćna. Ne može eliminirati inflatorne pritiske. Ovo je jedan savjet za medije", ponovio je ministar. "Uz predstavnike fiskalne vlasti konzultirajte se s predstavnicima dominantnije monetarne vlasti."

"Ako se kamatne stope povećavaju, a države s druge strane povećanjem deficita povećavaju potrošnju i snažno utječu na povećanje inflatornih pritisaka, onda monetarna politika mora dodatno povećati kamatne stope. Monetarna vlast je neovisna i ne može primati nikakve direktive ili inpute fiskalne vlasti", objasnio je.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar