.webp){kind=icon}
Zemlje koje sudjeluju na klimatskom samitu u Egiptu na putu su prema postupnom smanjenju upotrebe fosilnih goriva, gušeći tako napore Indije i ostalih zemalja u razvoju prema većoj proizvodnji nafte, plina i ugljena u sveobuhvatnom dogovoru na COP27.
Egipatsko predsjedništvo objavilo je prvi nacrt donesenih odluka na samitu, koje su u velikoj mjeri ispunile prošlogodišnje obećanje dano u Glasgowu kako će se ubrzati mjere prema postupnom smanjenju korištenja ugljena i postupnom ukidanju subvencija za fosilna goriva. Također, članice su izglasale i obavezu da globalno zagrijavanje zadrže na 1,5 stupnjeva Celzijevih te je naglašeno i kako većina zemalja u razvoju trenutno ne može zadovoljiti potrebe za financiranje klimatskih promjena.
Nacrt, koji je još podložan revizijama tijekom tjedna, vjerojatno će doći kao razočaranje za zemlje koje su se zalagale za postupno smanjenje korištenja svih fosilnih goriva, a ne samo ugljena. Indija je predvodila tu inicijativu i dobila potporu SAD-a, Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva, iako su potonje zemlje htjele osigurati postupno smanjenje ugljena na prvom mjestu.
Čitaj više
Zapadne zemlje rješenje za plinsku krizu traže u afričkom plinu
"Rat u Ukrajini donijeti će kratkoročno povećanje potražnje, a iza toga će Africi ostati zastarjela infrastruktura."
14.11.2022
OPEC+ ostati će oprezan s proizvodnjom nafte
Članovi OPEC-a zabrinuti su stanjem globalne ekonomije i vide neizvjesnosti na tržištu.
11.11.2022
Visoke kamatne stope otežavaju financiranje čiste energije
Kada su obnovljivi izvori energije došli u fokus, svjetske kamatne stope bile su niske.
10.11.2022
Afrički čelnici žele novac, a ne jeftine kredite
Istaknuli su kako prijelaz na obnovljive izvore plaćaju zaduživanjem jer je izostala pomoć bogatijih zemalja.
08.11.2022
Ministar energetike Saudijske Arabije princ Abdulaziz bin Salman je u prošlotjednom intervjuu rekao kako je malo vjerojatno da će kraljevstvo podržati sporazum koji uključuje postupno smanjenje nafte. Ako sadašnja retorika ostane na snazi, to bi moglo pojačati borbu i duboke podjele između nekih od najvećih svjetskih proizvođača nafte i klimatski ranjivih zemalja željnih brzog prelaska s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.
Preliminarni tekst već je izazvao brzu osudu aktivista koji su se zalagali za oštar stav protiv fosilnih goriva.
"Priznavanje samo potrebe za postupnim smanjivanjem ugljena, bez planiranog smanjenja upotrebe nafte i plina iznimno je problematično. Odgađanje nije u skladu sa znanošću i s planiranim smanjenjem zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzijevih do 2050. godine. Na samitu koji je oblikovalo više od 600 lobista za fosilna goriva, stranke koje se bore za napredak moraju se suprotstaviti industriji fosilnih goriva i onemogućiti nastavak smrtonosne ekspanzije", rekao je Collin Rees, voditelj kampanje u Oil Change Internationalu.
Nacrt navodi kako države multilateralne razvojne banke pozivaju da učine više kako bi povećale financiranje klimatskih promjena. Od banaka se očekuje trostruko povećanje iznosa novca koji se izdvaja bez povećanja cijene duga za nacionalne proračune do 2025. godine, stoji u dokumentu.
Pritisak je u skladu sa sve većim pozivima zemalja članica MDB-a, uključujući SAD, za reviziju takozvanih institucija iz Bretton Woodsa kako bi se odgovorilo na nove prijetnje poput globalnog zatopljenja. Prošlog je tjedna premijerka Barbadosa Mia Mottley pozvala institucije na provođenje reformi koje bi omogućile više financijskih sredstava za klimatska obećanja s COP27.
Dokument također prvi put priznaje energetsku krizu koja je zahvatila svijet, budući da zabrinutost oko potreba za gorivom potiče zemlje da prihvate više energije iz ugljena. "Globalna energetska kriza bez presedana naglašava hitnost brze transformacije energetskih sustava kako bi bili sigurniji, pouzdaniji i otporniji, kao i potrebu za ubrzavanjem čistih i pravednih prijelaza na obnovljivu energiju", stoji u nacrtu.
Zemlje su također izrazile zabrinutost zbog utjecaja krize na sposobnost nacija u ispunjenju svojih obveza smanjenja ugljika iz Pariškog sporazuma i naglasile važnost izbjegavanja nazadovanja od planiranog.
Zaključci o ključnim točkama dnevnog reda samita, kao što je pitanje gubitka i štete, također će biti uključeni nakon dovršetka, stoji u nacrtu. Konferencija bi trebala završiti u petak, ali prethodni godišnji sastanci često su se prekidali, a postoji i zabrinutost zbog broja velikih neriješenih pitanja koja još treba riješiti.
"Dokument se ne čini kao jedna jedinstvena koherentna vizija koju je proguralo predsjedništvo, već više kao tekst koji spaja mnoštvo ideja koje su se mogle čuti s govornice, a mnoge će do kraja samita biti odbijene. U nacrtu ima puno toga što se neće svidjeti svim stranama", rekao je Tom Evans, savjetnik za klimatsku politiku pri think tanku E3G.
