Vidaković: Nebitno je li inflacija 2,4 ili 10 posto, dogodine ulazimo u stagflaciju

Godišnja je inflacija u Hrvatskoj u listopadu iznosila 13,2 posto nakon što je rujnu iznosila 12,8 posto, a u kolovozu i srpnju 12,3 posto, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS). Prognoze stručne javnosti pak išle su u smjeru stabilizacije.

"To je bilo očekivano jer mi kasnimo tri do šest mjeseci za bilo kojim ekonomskim poremećajem. Kako taj inflatorni val traje i ojačava se, sad je sustigao nas i pojačavat će se", komentirao je za Bloomberg Adriju ekonomski analitičar Neven Vidaković.

Zadnje dvije godine, kaže, od stručne javnosti i ECB-a slušamo kako inflacija samo što nije završila. "Ne znam kako su te prognoze mogle biti garantirane kad hrvatska znanost nema kapaciteta za izradu tako sofisticiranih modela koji baš mogu precizirati takve brojke."

Sama brojka inflacije je, smatra Vidaković, potpuno nevažna. Monetarna politika u Europi se uopće ne zaoštrava. "Ako pogledate desetogodišnju njemačku kamatnu stopu, ona je u zadnjih godinu dana skočila puno više od kamatne stope koju je podigla Europska centralna banka. Dok god ECB ne digne kamatnu stopu više od tržišta, ostatka krivulje prinosa, kao što je to napravio Fed, uopće ne možemo govoriti o zaoštravanju monetarne politike jer impuls rasta dizanja kamatnih stopa ne dolazi od ECB-a nego (…) od tržišta."

Vidaković smatra da se tu ne može očekivati bilo kakav antiinflatorni šok niti da od toga dođe smanjenje inflacije.

Kaže da je stopa inflacije nevažna. "Svima je jasno da se nalazimo u stagflacijskom ekvilibriju u kojem je potpuno nevažno da li je inflacija četiri, šest, osam ili 12 posto. Ako smo u krizi, dolazi do pada realnog BDP-a. Znači da se sve ekonomske politike, i monetarne i fiskalne, moraju dizajnirati na poticanju ekonomskog rasta koji će onda suzbiti inflaciju, a ne na socijalnoj pomoći narodu. Zna se kako se izlazi iz stagflacijskog ekvilibrija", objasnio je Vidaković.

Gospodarski pad će u idućoj godini, kaže, biti puno veći od očekivanog. Pogledamo li indikatore, puno su lošiji od onoga kakvim se predstavljaju. Danas je teže dobiti kredit nego 2012., prema statistikama ECB-a. Možemo očekivati godinu praktički i bez kakvih investicija, a pogledamo li promet nekretninama, zabilježio je veliki pad. Znači da su se potrošači već povukli, dakle građevina će vrlo brzo osjetiti nedostatak potražnje.

Na godišnjoj je razini najveći rast potrošačkih cijena, od 19,7 posto, zabilježen u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića.

"Proizvodimo svoja bezalkoholna pića, a to znači da naši domaći proizvođači osjećaju poremećaj u realnoj ekonomiji i jedini način da to prežive je da to prevale na potrošača. To nam jasno govori da je ekonomija raštimana, to se vidi iz podataka."

Samo je pitanje, smatra Vidaković, interpretiraju li se podaci kroz ružičaste naočale nadajući se da će sve biti dobro ili pravljenjem realne ekonomske sliku kako bi se mogla donijeti konkretna ekonomska odluka.