U Republici Hrvatskoj u 2021. na istraživačko-razvojnu (IR) djelatnost utrošeno je 5,5 milijardi kuna, što je za 15,5 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupnih sredstava za IR, najviše je utrošeno u poslovnom sektoru, 46,5 posto. Slijedi visoko obrazovanje s 32,3 posto, dok je najmanje sredstava utrošeno u državnome i privatnome neprofitnom sektoru, 21,1 posto, pokazuju u ponedjaljak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Ukupno potrošeni novac na istraživanje i razvoj predstavlja 1,27 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2021. godini, navode u Zavodu.
Statistika pokazuje i da se najveći dio istraživanja i razvoja, 42,9 posto, financira vlastitim sredstvima, a nakon toga slijede državna i lokalna uprava s 33,1 posto. Petina novca dolazi iz inozemstva. Poduzeća većinom (77,4 posto) financiraju IR vlastitim sredstvima, dok državni i privatni neprofitni sektor (58 posto) te visoko obrazovanje (62 posto) većinom financira državna i lokalna uprava.
Najveći dio izdataka za IR odnosi se na troškove rada i troškove naknada zaposlenima, 62,5 posto. Ostali tekući troškovi čine 22,8 posto ukupnih izdataka, a samo 14,7 posto odnosi se na kapitalne izdatke.
Ukupno zaposlenih na IR-u u 2021. bilo je 27 424, što je za 8,8 posto više u odnosu na prethodnu godinu, a blizu polovice zaposlenih čine žene.
U poslovnom sektoru najviše su na istraživanje i razvoj potrošile velike kompanije s 500 i više zaposlenih. One su lani za IR aktivnosti odvojile 1,18 milijardi kuna. Nakon njih slijede kompanije koje zapošljavaju između 50 i 249 osoba i to s troškom od 864 milijuna kuna, a interesantno je da su od kompanija koje zapošljavaju između 250 i 500 radnika na IR aktivnosti više potrošile čak i male tvrtke u kojima radi između 10 i 50 osoba. One su lani u svrhu istraživanja i razvoja izdvojile blizu 234 milijuna kuna, dok su one koje su deset i više puta veće potrošile 205 milijuna.
.webp){kind=icon}
