Novo curenje otkriveno je na jednom od plinovoda Sjeverni tok 1 i 2 u Baltičkom moru, čime je ukupan broj pukotina porastao na četiri, priopćilo je zapovjedništvo švedske obalne straže.
Plin iz tog plinovoda curi od početka tjedna, a Danska procjenjuje kako bi sav plin trebao isteći do nedjelje. Nekoliko vlada te je akcije opisalo kao sabotažu, a Finska je u srijedu napomenula kako iza akcije takvih razmjera može stajati samo neka država.
Incident je Europu potakao na povećanje sigurnosti energetske infrastrukture, a neke države, poput Poljske, otvoreno upiru prst u Rusiju, koja vodi rat u Ukrajini i koja je smanjila dotok plina u Europu. Norveška je trenutno najveći europski izvoznik plina i njezine najveće energetske kompanije su u srijedu priopćile pooštravanje sigurnosnih mjera.
Cjevovodi Sjevernog toka položeni su u međunarodnim vodama Baltičkog mora od Rusije do Njemačke. Dvije se rupe nalaze u isključivoj švedskoj ekonomskoj zoni, a dvije u ekonomskoj zoni Danske, izvijestila je švedska novinska agencija TT. Prema švedskoj obalnoj straži, curenja u vodama pod njihovom jurisdikcijom promjera su od čak 900 i 180 metara.
Plinovodi su već bili van pogona, ali sada su propale i sve nade da će biti u funkciji ako ih Kremlj odluči ponovo otvoriti. Događaje oko curenja istražuju danska i švedska policija.
Rusija mjesecima smanjuje isporuke energije Europi i igra igru mačke i miša kroz pritisak na saveznike Ukrajine. Europa je odgovorila punjenjem skladišta plina i pokušala nabaviti alternativne zalihe.
Zasad se čini da će ti napori biti dovoljni da Europa prezimi, no upitno je što će biti iduće zime. Prije rata je Europska unija iz ruskih plinovoda dobivala oko 40 posto potreba za plinom, što je trenutno palo na svega dva posto.
.webp){kind=icon}
