Proljetne prognoze Europske komisije prema kojima će hrvatsko gospodarstvo manje rasti, a inflacija više od očekivanja, nisu europske krugove nisu zabrinule oko ulaska Hrvatske u eurozonu. To se moglo zaključiti iz kratkog osvrta Europske komisije na rezultate analize konvergencije na seminaru za novinare održanom u četvrtak u Zadru.
Analiza konvergencije Hrvatske tijekom tranzicijskog procesa službeno će biti objavljena 1. lipnja, no Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj novinarima je na seminaru dalo naslutiti kako nema razloga sumnjati kako će svi preduvjeti za prelazak na euro biti zadovoljeni.
Sve tehničke pripreme idu prema planu i Hrvatska je na dobrom putu k ispunjenju svih kriterija, rekli su iz EK-a.
Što se tiče kriterija o stabilnosti cijena, podaci Eurostata o inflaciji netom su izašli, tako da se procjena temeljem njih tek treba izraditi. No već su napravljene analize o stopama inflacije od travnja 2021. do travnja 2022. godine koje su uspoređene s istim periodom od 2020. do 2021.
Naime, kako bi taj prvi kriterij bio zadovoljen, stopa inflacije ne smije biti viša od 1,5 postotnih bodova iznad stope triju država članica koje su ostvarile najbolje rezultate. Iz Komisije su rekli kako se ta procjena radi pametno, ne mehanički, i u obzir se uzimaju specifični faktori pojedinih država i razni čimbenici kako bi ekonomska slika bila čim realnija.
Hrvatska nije u postupku prekomjernog deficita, u ERM II mehanizmu je i tečaj kune joj je stabilan, čime su zadovoljeni drugi i treći kriterij. Procjena je da će i četvrti biti zadovoljen, prema njemu dugoročne kamatne stope ne smiju biti više od dva postotna boda više od stope triju država članica koje su ostvarile najbolje rezultate u pogledu stabilnosti cijena.
Prema proljetnim procjenama EK-a, hrvatsko gospodarstvo bi ove godine trebalo rasti 3,4 posto, stopa zaposlenosti trebala bi se povećati za oko 1,5 posto, a inflacija bi mogla iznositi 6,1 posto zbog rasta cijena energije i hrane.
Budući da je zahtjev Hrvatske za isplatu sredstava iz europskog Plana oporavka i otpornosti 10. svibnja pozitivno ocijenjen, do kraja lipnja ili početkom srpnja očekuje se odluka o isplati sredstava za projekte NPOO-a. Iznosi predviđeni za projekte Nacionalnog plana oporavka i otpornosti neće se naknadno usklađivati s inflatornim učincima. Inflaciju je trebalo predvidjeti u troškovnicima projekata, rekli su iz EK-a.
Dodali su i kako će Hrvatska po glavi stanovnika dobiti najviše sredstava u Planu oporavka i otpornosti, ali i naglasili da su ona uvjetovana ostvarenjem ciljeva. Taj plan na Hrvatsku ima i puno veći učinak nego na neke druge zemlje, u tome bitnu ulogu ima obnova nakon potresa te se očekuje da će provođenje NPOO-a dovesti do obrata – investicije će više od osobne potrošnje doprinijeti rastu domaće potražnje.
.webp){kind=icon}
