Ogromne poplave koje su pogodile dijelove Europe nisu iznimka, već predstavljaju novi standard s kojim će se kontinent suočavati u budućnosti, izjavio je povjerenik Europske komisije za izvanredne situacije Janez Lenarčič. Naglasio je da je nužna suradnja među članicama Europske unije kako bi se bolje pripremile za takve katastrofe.
Rekordne količine kiše koje su pale u nekim dijelovima Europe u jednom danu, tri do četiri puta više od prosječne mjesečne količine, izazvale su poplave koje su zahvatile oko dva milijuna ljudi, a najmanje 16 osoba izgubilo je život u Austriji, Češkoj i Poljskoj. Stručnjaci upozoravaju da prijetnja nije prošla. U isto vrijeme, na drugom kraju Europe, Portugal se suočava s požarima koji su uništili tisuće hektara šuma, pri čemu je najmanje sedam osoba izgubilo život.
Mađarski premijer Viktor Orbán odgodio je predstavljanje predsjedanja njegove zemlje EU-om zbog poplava u Mađarskoj, stoga je Lenarčič u Europskom parlamentu u Strasbourgu istaknuo kako su ekstremni vremenski uvjeti, koji su nekada bili rijetki, sada postali redoviti.
Čitaj više
Štete od biblijskih poplava u srednjoj Europi mjerit će se u milijardama eura
Procijenjena šteta od poplava diljem srednje Europe su na između nekoliko stotina milijuna do više od milijarde eura.
18.09.2024
Kako osiguravatelji plove poplavama u središnjoj Europi
Ovogodišnje poplave vjerojatno će imati još veći učinak na poslovanje osiguravatelja u usporedbi s prošlom godinom.
18.09.2024
Kaos u Europi zbog ekstremnih kiša, je li Hrvatska spremna za vodeni val
Poplave su poharale Poljsku, Češku, Mađarsku, Rumunjsku, Austriju i južnu Njemačku, a uzrokovale su najmanje 18 smrti.
17.09.2024
Ekstremne poplave pogađaju Europu, crveni alarmi na snazi u više zemalja
U Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj i južnoj Njemačkoj je zbog poplava na snazi crveni alarmi, dok je u dijelovima Austrije proglašeno izvanredno stanje.
16.09.2024
Slovenski povjerenik upozorio je da su posljedice klimatskih promjena postale svakodnevna stvarnost za stanovnike Europe, kontinenta koji se zagrijava brže od ostalih. Naglasio je da takve "tragedije više nisu anomalija, već su norma naše budućnosti".
Iako EU već raspolaže alatima za odgovor na takve situacije, poput sustava ranog upozoravanja Copernicus, koji je nedavno poslao stotine tisuća upozorenja, Lenarčič je istaknuo da su potrebni dodatni alati i bolja koordinacija. Pozvao je na jedinstvo i suradnju među državama članicama, naglašavajući važnost prekogranične otpornosti i zajedničkog upravljanja vodenim tokovima.
Lenarčič je upozorio da će trošak nedjelovanja biti mnogo veći od ulaganja u preventivne mjere. Primjerice, šteta od katastrofa u ima iznosila je osam milijardi eura godišnje, dok je u 2021. i 2022. godini ta brojka premašila 50 milijardi eura godišnje.
Europska komisija će sada mobilizirati sve resurse kako bi pomogla pogođenim državama, uključujući pumpanje vode, slanje timova za potragu i spašavanje, donaciju opreme za pročišćavanje vode, skloništa i brodova, najavio je Lenarčič.
Europski parlament je nakon njegovog obraćanja pozvao na hitno djelovanje i osiguravanje sredstava za izgradnju infrastrukture ključne za otpornost na buduće katastrofe. Iako su neki zastupnici, sukladno svojim ideološkim stavovima, odbacili postojanje klimatskih promjena i okrivili zelene politike za te katastrofe, većina je, sukladno svojim ideološkim stavovima, prepoznala potrebu za hitnom akcijom.
Hrvatski zastupnik zelenih, Gordan Bosanac, podržao je svijest većine zastupnika o ozbiljnosti klimatskih promjena, istaknuvši važnost rasprave za buduće politike u poljoprivredi, energetici i stanovanju u Europi. Poručio je da se u budućim raspravama prisjetimo onih koji su se borili protiv poplava i onih koji su stradali.