.webp){kind=icon}
Niti posljednjeg dana mjeseca svibnja, usprkos približavanju ljetne letargije ne nedostaje aktualnosti vezanih uz burnu geopolitiku, tržišta energije i općenita ekonomska kretanja. Posljednjih dana opet je došlo do zaoštravanja sukoba na istoku Europe. Na sjeveru Kosova opet porasle su napetosti između Srba i Albanaca, dok su stanovnike glavnog grada Rusije u utorak ujutro probudile eksplozije izazvane napadom bespilotnih letjelica.
Ruska invazija Ukrajine poremetila je svjetska tržišta energije, a mi donosimo priču o problemima u proizvodnji energije u Hrvatskoj u kogeneracijskim postrojenjima. I dok se tamo postavlja pitanje budućnosti tog sektora, u turizmu cvjetaju ruže, tulipani, orhideje i ostalo cvijeće, ako je suditi po izjavama direktora Hrvatske turističke zajednice (HTZ) koji je rekao da smo po rezultatima već nadmašili 2019. godinu.
Odlične brojke nisu ograničene samo na turizam. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u ponedjeljak pokazali su solidan rast bruto domaćeg proizvoda u prvom kvartalu (BDP), ali i neuobičajeno visoki skok maloprodaje u travnju.
Zaoštravanje sukoba i rast političkih napetosti
Geopolitika je obilježila posljednjih nekoliko dana. Sukob se zaoštrio na Kosovu između Srba i Albanaca što je rezultiralo najavom Sjevernoatlantskog saveza da će poslati dodatne snage u regiju.
U utorak ujutro nekoliko bespilotnih letjelica je napalo glavni ruski grad Moskvu. Prema objavljenim informacijama, nije bilo ozbiljnije ozlijeđenih. Napad na Moskvu dolazi u trenutku pojačanih ruskih napada na glavni grad Ukrajine Kijev. Dosad nitko nije preuzeo odgovornost za moskovski udar.
Pukotine na stupu zelene energetike
Donosimo priču o problemima u proizvodnji energije u kogeneracijskim postrojenjima. Prema izjavama Viktora Horvatinovića, predsjednika Grupacije za biomasu Hrvatske gospodarske komore, u Hrvatskoj je sve teže osigurati dovoljne količine drvne sječke jer Hrvatske šume ne poštuju ugovorne odnose za isporuku sirovine.
"Problem su zapravo cijene jer je Hrvatska postala sirovinska baza. Goleme količine sirovine u obliku sječke, energetskog drveta, izvoze se prvenstveno u Mađarsku, a ostatak koji se ovdje preradi u pelet također je namijenjen izvozu. Nama se faktički smanjuje količina sirovine i cijena raste jer je potražnja veća. To je faktor koji bi mogao destabilizirati cijeli poslovni model kogeneracijskih postrojenja", pojašnjava Horvatinović.
Kako kaže, sirovina se izvozi pa se onda uvozi struja umjesto da se osigura da ta sirovina ostaje u Hrvatskoj i da se proizvodi domaća struja i toplinska energija.
Misterij buduće turske ekonomske politike
Nakon što je u nedjelju riješena dilema oko toga tko će biti turski predsjednik idućih pet godina, reagirala su i tržišta. Najupečatljivija je bila reakcija deviznog tržišta gdje je vrijednost turske valute krenula prema dolje te je lira u dva dana izgubila više od jedan posto vrijednosti te dosegnula povijesni minimum u odnosu na američki dolar.
Iz velikih banaka predviđaju da bi nastavak dosadašnje politike aktualnog i budućeg predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana mogao značiti i nastavak deprecijacije turske lire. Turska valuta gubi vrijednost već desetak godina, a neki predviđaju nešto nagliju deprecijaciju i od tridesetak posto do kraja ove godine.
Gubitak vrijednosti lire rezultirao je i u visokoj dvoznamenkastoji inflaciji u Turskoj, ali je i pojeftinio turske proizvode u izvozu. Analitički tim Bloomberg Adrije nedavno je pisao o ribljem tržištu gdje se hrvatski izvoznici teže probijaju u izvozu orade i brancina upravo zbog dominantne pozicije koju Turska ima na europskom tržištu zahvaljujući jeftinom izvozu.
Turisti dolaze usprkos nestabilnom vremenu
Usprkos nestabilnom vremenu turistička sezona se polako zahuktava. Barem tako sugeriraju brojke. Iako će HTZ tek idućih nekoliko dana objaviti brojke za punih pet mjeseci, njen direktor Kristjan Staničić već se stigao pohvaliti da smo u dosadašnjem tijeku godine nadmašili rezultate iz 2019. godine.
Prema podacima koje je iznio Staničić dosad nas je posjetilo 3,5 milijuna turista koji su ostvarili 10,7 milijuna noćenja. To je 27 posto više nego lani u istom razdoblju i tri posto više nego u istom razdoblju 2019. godine.
Brojke, brojke, brojke...
U ponedjeljak je objavljeno da je hrvatski BDP u prvom kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Maloprodaja je u travnju snažno skočila, a industrijska proizvodnja snažno pala. U srijedu se očekuje objava kretanja BDP-a za Francusku i važnog hrvatskog ekonomskog partnera, Italiju, kao i podaci o kretanju cijena u te dvije države te Njemačkoj.
Podatak o inflaciji u najvećoj europskoj ekonomiji važan je i za procjenu mogućih budućih promjena monetarne politike eurozone. Vijeće Europske središnje banke (ECB) koje odlučuje o monetarnoj politici sastaje se sredinom lipnja, a analitičari Bloomberg Adrije su prije nekoliko dana predvidjeli da će ECB referentne kamatne stope podići za dodatnih četvrtinu postotka.
