Wall Street ignorira slabosti gospodarstva, sve oči na AI-u

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država trenutačno nastoji ugroziti neovisnost Federalnih rezervi, istovremeno narušava integritet nacionalnih ekonomskih podataka, zloupotrebljava ovlasti FCC-a kako bi cenzurirao televizijske programe, podriva biomedicinsku industriju i općenito razara trgovinske odnose Amerike sa svijetom. U normalnim okolnostima, američka poslovna zajednica bi bila na nogama. Umjesto toga, prošlog su tjedna otputovali u Ujedinjeno Kraljevstvo kako bi pratili predsjednika na državnoj večeri s kraljem.

Što se događa? Imam teoriju: korporativna Amerika i američko tržište dionica pate od "AGI groznice" - stanja u kojem vjera u utopijsku budućnost izaziva ravnodušnost prema distopijskoj sadašnjosti.

Prošlog tjedna sudjelovao sam na panelu u Washingtonu koji je organizirao Anthropic, jedna od vodećih američkih tvrtki za umjetnu inteligenciju. Tema rasprave bila je smjela tvrdnja da će umjetna opća inteligencija - AGI, pametnija od dobitnika Nobelove nagrade, sposobna nadmašiti ljude u svim domenama, raditi samostalno na projektima mjesecima i obavljati sve što može udaljeni radnik - postojati do prve polovice 2027. godine. Jedino je pitanje hoće li Anthropic biti prvi ili će ga preteći konkurenti. To je upečatljiva tvrdnja, slična onima koje iznose Elon Musk za Grok i Sam Altman za ChatGPT.

Možda će se ispostaviti da je sve to potpuna besmislica. Uvijek mi je bio uvjerljiv argument Karla Poppera da nije moguće, čak ni u načelu, pouzdano predvidjeti tijek tehnološkog razvoja. No razumijevanje široko rasprostranjene vjere u transformativnu moć umjetne inteligencije među korporativnim izvršiteljima i tehnolozima ključno je za razumijevanje američkog kulturnog i političkog trenutka: ako dolazi neviđena prekretnica u ljudskoj inteligenciji prije sljedećih predsjedničkih izbora, onda ništa drugo zapravo nije važno.

Bloomberg

Čini se da i burza u to vjeruje. Investitori bezbrižno odmahuju na carine, masovne deportacije i kombinaciju usporavanja tržišta rada i rastuće inflacije.

Utjecaj ovih događaja na odluke Federalnih rezervi predmet je rasprave. No važnije je da suprotni trendovi cijena i tržišta rada ukazuju na ozbiljne negativne šokove na strani ponude - što se često zanemaruje. Osim toga, nijedna od slabosti gospodarstva ne pogađa velike tehnološke tvrtke, čije dionice sada potpuno dominiraju tržištem, pa zapravo i nije važno.

Moram pitati: bi li to moglo biti točno? Ako singularnost stiže u idućih nekoliko godina, znači li to da ništa drugo nije važno?

Što god mislili o Donaldu Trumpu, jasno je da je strastveno posvećen ambicijama Big Techa u području umjetne inteligencije. Neposredno nakon Dana oslobođenja prošlog proljeća činilo se vjerojatnim da će strane vlade uzvratiti udarac ciljajući najveće američke izvoznike. To su uglavnom tehnološke tvrtke - i dok nije lako uvesti carinu na internetsku tražilicu ili društvenu mrežu, američka tehnološka industrija u načelu se suočava s raznim poreznim i regulatornim posljedicama; početkom mjeseca EU je kaznio Alphabet s 3,5 milijardi dolara zbog Googleovih oglašivačkih praksi.

Sveukupno, međutim, američka tehnološka industrija još se nije suočila s bilo kakvom širokom, sustavnom odmazdom. Trump je jasno dao do znanja da će koristiti carine kao oružje za obranu interesa američke tehnološke industrije u inozemstvu - i uglavnom je u tome uspio. Njegova navika da daje izuzeća najbolje povezanim tehnološkim tvrtkama možda ograničava sposobnost poduzetnika i inovatora da se natječu, ali to je problem za dugoročno razdoblje.

A opet, ako ozbiljno shvatite tvrdnje tehnološke industrije, na duži rok nema razloga za brigu. Za nekoliko godina nitko neće govoriti o Jimmyju Kimmelu, svi ćemo gledati prilagođen sintetički medijski sadržaj. Bit ćemo preplavljeni novim znanstvenim otkrićima. Krivulja produktivnosti uredskog rada krenut će okomito, a najvažnije pitanje u ekonomiji bit će koliko brzo SAD može riješiti teške probleme robotike i početi automatizirati fizički rad. Ako shvatite prognoze ozbiljno, ta će budućnost doći nevjerojatno brzo.

Je li išta od ovoga uopće plauzibilno? Um obične osobe buni se protiv razmjera i brzine predviđenih promjena. Trenutni trend među pametnim, netehničkim ljudima jest promatrati nesklad između valuacija AI tvrtki i stvarnih profita te proglasiti postojanje balona čiji bi kolaps imao ozbiljne posljedice za gospodarstvo. No ako su ljudi iz industrije u pravu, AI tvrtke su zapravo podcijenjene.

U svakom slučaju, tržište radi ono što uvijek radi: pokušava izvagati vjerojatnosti suočeno s neizvjesnošću. Da posudim izraz svog kolege Matta Levinea - ništa od ovoga nije investicijski savjet.

 

Ono što mogu ponuditi jest opažanje o američkoj politici: entuzijazam i vjera u nadolazeću transformaciju američkog života izazvanu umjetnom inteligencijom pridonose opasnoj apatiji poslovne zajednice prema državnoj politici. Pogrešno je promatrati poteze administracije u vezi s trgovinom, Fed-om ili Jimmyjem Kimmelom izolirano. Postoji rašireno zanemarivanje vladavine prava, čiji korijeni sežu prije industrijske revolucije, a donekle čak i prije osnutka američke Republike.

Sasvim je moguće da ništa od ovoga neće biti važno, da će sve negativne posljedice predsjednikovih politika biti nadjačane nizom bez presedana tehnoloških napredaka potaknutih umjetnom inteligencijom. Ali to je prilično velik "ako" na koji se kladi budućnost zemlje, ako ne i svijeta. I dok žuri navijati za AI budućnost, administracija uvelike zanemaruje pitanje kako bi se hipotetska superinteligencija mogla sigurno koristiti.

Umjetna inteligencija u mnogim je pogledima uzbudljiva tehnologija. Samovozeći automobili, primjerice, mogli bi spasiti mnogo života. No nikada nije mudro zanemarivati sadašnjost u nadi da će budućnost biti bolja. Često se kaže da su četiri najskuplje riječi u investiranju: "Ovaj put je drugačije." One mogu biti prilično opasne i u politici.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar