Vodič kroz Trumpov 'veliki, prekrasni' porezni zakon

Nakon višednevnih pregovora i dogovora u posljednji trenutak, američki Kongres usvojio je porezni i proračunski zakon vrijedan više bilijuna dolara, kojim se provodi unutarnjopolitička agenda američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Zakonodavni paket, koji je Trump nazvao "veliki, prekrasni zakon", produžuje porezne olakšice donesene u njegovom prvom mandatu i usmjerava milijarde dolara na obranu i kontrolu imigracije, dok istovremeno smanjuje financiranje zdravstvenih programa, pomoći za hranu i projekata čiste energije. Zakon je u Zastupničkom domu prošao s 218 glasova za i 214 protiv te sada ide na potpis Trumpu.

Koje porezne promjene donosi zakon?

Zakon trajno produžuje većinu odredbi o fizičkim osobama i imovini iz Trumpova zakona o poreznim olakšicama i radnim mjestima iz 2017., koje bi u većini slučajeva istekle krajem 2025.

To uključuje povećanje standardnog odbitka, smanjenje poreznih stopa za većinu poreznih obveznika, povećanje porezne olakšice za uzdržavanu djecu, odbitke za privatna poduzeća te udvostručenje iznosa koji se može ostaviti nasljednicima bez plaćanja saveznog poreza na nasljedstvo.

Zakon također uvodi nove porezne pogodnosti koje je Trump obećao u prošlogodišnjoj kampanji, uključujući izuzeće od poreza na napojnice i prekovremene sate, ali samo do 2028.

Republikanski zastupnici iz New Yorka i drugih saveznih država s visokim porezima izborili su povećanje gornje granice saveznog odbitka za državne i lokalne poreze s 10 na 40 tisuća dolara, uz postepeno ukidanje za one koji zarađuju više od 500 tisuća dolara godišnje. Nakon pet godina granica se vraća na 10 tisuća dolara.

Privatna sveučilišta s velikim donacijama po studentu, poput Harvarda, suočit će se s porezom od osam posto na neto prihod od ulaganja, u odnosu na dosadašnjih 1,4 posto.

Zakon ukida porezne olakšice za električna vozila i klimatske projekte usvojene 2022. za vrijeme predsjednika Joea Bidena, i uvodi novu olakšicu za kamate na automobilske kredite za vozila proizvedena u SAD-u.

Što još zakon uključuje?

Zakon smanjuje saveznu potrošnju za programe socijalne zaštite i poticaje za čistu energiju za više od bilijun dolara.

Uvodi nove radne uvjete za korisnike programa Medicaid (zdravstveno osiguranje za osobe s niskim prihodima) i ograničava mogućnost saveznih država da oporezuju pružatelje zdravstvenih usluga radi sufinanciranja tog programa. Kongresni ured za proračun procjenjuje da bi zbog promjena u Medicaidu do 2034. godine zdravstveno osiguranje moglo izgubiti 11,8 milijuna Amerikanaca.

Zakon također nameće dodatne uvjete rada za korisnike programa SNAP (pomoć za prehranu siromašnim kućanstvima), a savezne države morat će snositi veći dio troškova. Senat je u zakon uključio djelomična izuzeća za Aljasku i Havaje kako bi pridobio podršku senatorice Lise Murkowski. Kongresni ured za proračun procjenjuje da bi prošireni uvjeti rada za SNAP smanjili broj korisnika za oko 3,2 milijuna ljudi.

Bloomberg

Zakon povećava izdvajanja za vojsku i provođenje imigracijskih zakona. Gotovo 47 milijardi dolara ide za izgradnju zida na južnoj granici SAD-a, a 45 milijardi za centre za pritvor. Također povećava gornju granicu državnog duga, odnosno iznos koji ministarstvo financija može posuditi, za pet bilijuna dolara.

Kakav je bio postupak donošenja zakona?

Republikanci su se oslonili na postupak nazvan proračunsko usklađivanje, koji omogućuje donošenje zakonodavstva s proračunskim ciljevima bez uobičajene supervećine od 60 glasova u Senatu, tj. dovoljna je obična većina od 51 glasa.

Zakon se suočio s velikim preprekama u oba doma Kongresa, a republikansko vodstvo mjesecima je pregovaralo s ključnim protivnicima. Konzervativci su željeli dublje rezove, dok su umjereni zakonodavci bili protiv rezanja socijalnih programa.

Zastupnički dom najprije je u svibnju usvojio verziju zakona s tijesnom većinom 215 naprema 214. Senat je zakon revidirao i usvojio ga 1. srpnja s 51 glasom za i 50 protiv. Potpredsjednik James David Vance dao je odlučujući glas. Dva dana kasnije Zastupnički dom prihvatio je senatsku verziju zakona, uz dvoje republikanskih zastupnika koji su se pridružili demokratima u opoziciji.

Republikanci su si pomogli upotrebom netradicionalnog računovodstvenog postupka. Umjesto da se utjecaj zakona mjeri prema "trenutnom zakonodavstvu", što je uobičajeno, koristili su izračun temeljen na "trenutnoj politici, pretpostavljajući da će zakonske olakšice koje istječu, poput onih iz 2017., ostati na snazi.

Prema "trenutnom zakonodavstvu", produljenje olakšica povećalo bi cijenu zakona za oko 3,8 bilijuna dolara. No prema "trenutnoj politici", to produljenje ne nosi nikakav trošak. Time su republikanci mogli uključiti više olakšica, a da ne prekrše fiskalna pravila. Neki ekonomisti upozoravaju da zakon, bez obzira na metodologiju, povećava državni dug i stvara opasan presedan za buduće zakone.

Bloomberg

Koliko će zakon koštati državu?

Kongresni ured za proračun i Zajednički odbor za poreze procjenjuju da će zakon u deset godina povećati savezni deficit za 3,4 bilijuna dolara prema važećem zakonu. Prema računovodstvenoj osnovi koju su koristili republikanci, zakon čak "štedi" 400 milijardi dolara, ali ta procjena ne uključuje širi ekonomski utjecaj.

Trumpova administracija tvrdi da će gospodarski rast, potaknut poreznim olakšicama i deregulacijom, te carinski prihodi pomoći da se pokriju troškovi zakona. Vijeće ekonomskih savjetnika Bijele kuće procjenjuje da će zakon povećati realni BDP za 4,2 do 5,2 posto u četiri godine.

Neki ekonomisti smatraju da su te prognoze preoptimistične. Troškovi zakona izazivaju zabrinutost među investitorima i ekonomistima zbog buduće razine državnog zaduživanja, koja bi mogla premašiti 118 posto BDP-a do 2035., što bi moglo potkopati povjerenje u američke obveznice.

Mogu li Trumpove carine financirati porezne olakšice?

Trumpov trgovinski savjetnik Peter Navarro sugerirao je da bi carine mogle donijeti između šest i sedam bilijuna dolara u deset godina. Ministar financija Scott Bessent predviđa 300 do 600 milijardi dolara godišnje. Međutim, pregovori o trgovinskim sporazumima s pojedinim državama stvaraju veliku neizvjesnost oko stvarnih prihoda od carina.

Većina ekonomista smatra da će carine donijeti znatno manje od troškova zakona. Očekuje se da će potrošači smanjiti potrošnju, a uvoz opasti, što će rezultirati manjim carinskim prihodima.

Kongresni ured za proračun procjenjuje da će carine koje su bile na snazi do 13. svibnja smanjiti deficit za 2,8 bilijuna dolara do 2035. Nestranačka porezna zaklada procjenjuje prihod od oko 1,4 bilijuna dolara u istom razdoblju, dok Yale Budget Lab predviđa dva bilijuna. Te procjene uključuju mjere odmazde drugih zemalja i utjecaj viših cijena, ali ne uzimaju u obzir Trumpovo korištenje carina za ostvarivanje političkih ciljeva u pregovorima.