Varoufakis: Trumpova destruktivnost nije slučajna, već dio starog američkog obrasca

Mišljenja o tom istaknutom ljevičarskom grčkom ekonomistu podijeljena su. Bivši ministar financija postao je poznat tijekom vrhunca grčke dužničke krize i ovisno o političkom stajalištu, netko će ga smatrati borcem za spas Grčke, dok će drugi tvrditi da je zemlju gurnuo u još dublju krizu. Gianis Varoufakis je zbog neslaganja oko rješenja grčkog duga dao ostavku na funkciju ministra financija u ljeto 2015., nakon samo pola godine na toj dužnosti.

Bloomberg je tog izrazito nekonvencionalnog ekonomista nekoć opisao kao "briljantnog", a posljednjih godina uglavnom se bavi europskom politikom i pisanjem knjiga – njegova najnovija knjiga Technofeudalism: What Killed Capitalism donijela mu je široku prepoznatljivost.

U moru mišljenja, kolumni i analiza koje su objavljene otkako je postalo jasno kakvu trgovinsku politiku vodi druga administracija Donalda Trumpa, Varoufakis je početkom travnja za britanski portal UnHerd napisao kolumnu u kojoj nudi drukčiji pogled na novu inačicu trumponomije.

U tekstu pod naslovom "Will Liberation Day Transform the World?", Varoufakis stavlja uvođenje tzv. recipročnih američkih carina na "Dan oslobođenja", kako ga Trump naziva, u širi povijesni kontekst. Prisjeća se 1971. i administracije republikanca Richarda Nixona, koja je, suočena s godinama stagnacije, odlučila povući niz šokantnih ekonomskih poteza koji su, prema Varoufakisu, "uništili poslijeratni ekonomski poredak i otvorili vrata neoliberalizmu".

 

"Trumpov ekonomski šok nije bez presedana, ali stvara novu stvarnost", piše Varoufakis. S razornim carinama i napadom na globalizaciju, Trump navodno pokušava obnoviti američku hegemoniju. Njegovi potezi možda podsjećaju na Nixonove, ali ciljaju na drukčiji svijet: tehnološki preoblikovan, fragmentiran i zahvaćen novom utrkom za globalnu dominaciju.

Nixonov šok sastojao se od niza mjera – zamrzavanja plaća i cijena, dodatnih carina na uvoz i jednostranog ukidanja izravne konvertibilnosti dolara u zlato. Te je mjere 15. kolovoza 1971. donijela Nixonova administracija kao odgovor na rastuću inflaciju. Taj je potez izazvao globalni ekonomski preokret, potaknuo inflaciju, osnažio Wall Street i trasirao put neoliberalizmu i financijskoj globalizaciji.

Varoufakis tvrdi da je Nixonov šok bio razorniji od Trumpovoga, osobito za Europu. Cilj je, prema njemu, bio osigurati rast američke hegemonije paralelno s rastom trgovinskog i proračunskog deficita SAD-a.

Bloomberg

"Trump dakle nije prvi predsjednik koji je pokušao izazvati kontrolirani raspad svjetskog gospodarstva razornim udarom. Niti je prvi koji je namjerno štetio američkim saveznicima kako bi obnovio i produžio američku hegemoniju. Nije ni prvi koji je bio spreman kratkoročno žrtvovati Wall Street u korist dugoročnog jačanja akumulacije američkog kapitala. Sve je to Nixon učinio pola stoljeća ranije", naglašava Varoufakis.

Nixonov šok stvorio je svijet koji neki nazivaju erom neoliberalizma, drugi globalizacijom, a treći financijalizacijom. Taj je svijet potresla globalna financijska kriza 2008., no američka hegemonija nastavila se – doduše, s manje snage i dinamike. Danas, smatra Varoufakis, trumpisti žele udahnuti novi život toj hegemoniji, koristeći carine kao oružje koje više boli europske i azijske kapitaliste nego američke.

Nixon sa svojim ekonomskim savjetnikom Miltonom Friedmanom | Bloomberg

Ako Trumpov šok bude barem približno uspješan kao Nixonov, kakav bi mogao biti svijet sutrašnjice? "Neoliberalizam je već pod pritiskom tehnofeudalnog vjerovanja neoreakcionara. Kapital u oblaku zamjenjuje financijski kapital i zamjenjuje božansku ulogu tržišta svetim gralom transhumanog stanja – spajanjem oblaka kapitala, umjetne inteligencije i biološkog pojedinca. Financijalizacija će uskoro biti pod sličnim pritiskom. S razvojem umjetne inteligencije, Wall Street se više neće moći odupirati spajanju kapitala u oblaku i financija, što se već vidi u ambicijama Elona Muska da X pretvori u 'aplikaciju za sve'", razmišlja Varoufakis.

"Divni novi svijet", koji bi mogao nastati ako Trumpov šok uspije, prema Varoufakisu mogao bi imati ozbiljne posljedice po financijsku stabilnost, uključujući ulogu američke središnje banke Feda. "Umjesto sna o globalnom selu, imat ćemo ograđenu tvrđavu. No povlačenje globalizacije ne znači da je autarkija moguća. Trumpov šok nas gura prema podijeljenom planetu – jedan dio čine vazalne države koje su se podredile njegovu planu, a drugi je rezerviran za eksperiment BRICS-a", zaključuje Varoufakis.