Regionalni ekonomski centri nisu ni blizu svjetskim financijama

Najnovije izdanje top liste svjetskih financijskih centara, objavljeno u četvrtak, pokazuje da regionalna ekonomska središta nisu blizu čak niti svjetskoj sredini, a kamoli vrhu. Među 120 gradova koji se nalaze na popisu nema niti jednog iz Adria regije što je nažalost realna slika situacije u kojoj svjetske financije teku mimo nas dok se mi brčkamo u plitkoj lokvici lokalnog sitniša.

Na samom vrhu liste globalnih financijskih centara nalaze se poznata imena. Prvo mjesto zauzima New York, slijedi London, a na trećem se mjestu nalazi Singapur. Vrh dopunjavaju još i Hong Kong te San Francisco, a poredak ove petorice nije se promijenio od prošlog izdanja liste.

Do 120. pozicije na listi, gdje se nalazi otočje Barbados, još su se ubacila i neka imena koja se obično u široj javnosti ne povezuju baš previše s pojmom financijskih centara poput ruandskog Kigalija, glavnog grada Kolumbije Bogote ili švicarskog Lugana. Ali, niti Ljubljana, ni Zagreb, ni Sarajevo, ni Beograd, ni Skoplje nisu spomenuti.

Regionalnih ekonomskih središta nema niti na dodatnoj listi potencijalnih gradova koji bi se možda u budućnosti mogli naći na glavnom popisu. Tako da, prema stavu globalne financijske industrije, nismo u društvu čak niti Kišnjeva, Kaunasa ili Karačija.

Popis globalnih financijskih centara u polugodišnjem ritmu sastavlja i objavljuje konzultantska kuća Z/Yen u suradnji s Kineskim razvojnim institutom iz Šenžena. Prvu listu Z/Yen je objavio 2007. godine, tada u suradnji s gradom Londonom, a izdanje objavljeno u četvrtak je 33. u tom nizu.

Brojni pokazatelji

Lista gradova sastavlja se kombinacijom ankete i statističkog modela. U anketi, na koju je za ovu priliku odgovorilo više od 10 tisuća ispitanika, se od sudionika traži da rangiraju financijske centre na skali od deset bodova. Ispitanici su osobe iz financijskog i srodnih sektora.

Statistički dio se izračunava temeljem kvantitativnih podataka o svakom financijskom centru. U izračun ulaze faktori iz 88 različitih izvora, navode autori analize. Za izradu konačnog popisa u obzir se uzimaju pokazatelji poslovnog okoliša, ljudskog kapitala, infrastrukture, porezne politike, ugleda, razvijenosti financijskog sektora i drugi.

Na glavni popis ulaze gradovi koje dovoljan broj ispitanika u dovoljno dugom razdoblju deklarira kao financijske centre, a postoji i dodatna lista potencijalnih kandidata koji bi se u budućnosti mogli naći na glavnoj listi. Među potencijalne kandidate grad dospijeva kad na pitanje iz ankete "Postoje li neki financijski centri koji bi mogli postati znatno važniji u iduće dvije do tri godine" barem pet ispitanika spomene pojedini grad. Na glavnu listu grad dospijeva nakon što ga ocijeni barem 150 ispitanika iz drugih gradova.

U Hong Kongu, jednom od pet najvažnijih financijskih centara u svijetu, posluju mjenjačnice za kriptovalute | Paul Yeung/Bloomberg

Od gradova s glavne liste ovoj su regiji zemljopisno najbliži Milano na 50. mjestu, Beč na 51., Rim na 54., Atena na 84. poziciji, Sofija na 91., Bratislava na 93. te Budimpešta na 101. mjestu liste. Među 120 gradova koji se percipiraju kao financijski centri nalaze se još i glavni gradovi baltičkih država Vilnius, Tallinn i Riga, ali i poznato financijsko središte Reykjavik.

Iz regije istočne Europe i središnje Azije najbolje se, na 66. mjesto, plasirala Astana, glavni grad Kazahstana. U odnosu na prethodno izdanje top liste podbacili su Prag i Varšava koji su se smjestili nekoliko pozicija ispod Astane. Za više od desetak mjesta napredovali su Atena, Sofija i Riga, a u suprotnom smjeru su jednakim korakom krenuli Moskva i Istanbul.