Savezni odbor za otvoreno tržište (FOMC) koji djeluje u okviru Saveznih rezervi (Fed) u srijedu je donio odluku o podizanju kamatne stope za 75 baznih bodova.
To je treće povećanje te razine za redom, odnosno najagresivnije pooštravanje monetarne politike otkako je Paul Volcker vodio Fed ranih 1980-ih.
U izjavi od srijede, nakon dvodnevnog sastanka u Washingtonu, FOMC je ponovio kako je "vrlo pažljiv prema rizicima inflacije". Središnja banka također je ponovila kako "predviđa da će tekuća povećanja biti primjerena" te da je "snažno predana vraćanju inflacije na ciljanih dva posto".
Odlukom, koja je bila jednoglasna, ciljani raspon referentne stope saveznih fondova iznosi od tri do 3,25 posto, što je najviša razina od prije financijske krize 2008.
Dužnosnici očekuju kako će referentna stopa porasti na 4,4 posto do kraja godine i 4,6 posto tijekom 2023., prema srednjoj procjeni u ažuriranim tromjesečnim projekcijama objavljenim uz izjavu. To ukazuje da bi četvrto uzastopno povećanje od 75 baznih bodova moglo biti na stolu za sljedeće okupljanje u studenom, otprilike tjedan dana prije izbora na sredini mandata.
Također se predviđa pad stopa na 3,9 posto u 2024., odnosno 2,9 posto u 2025.
Prinos na dvogodišnje državne obveznice porastao je, skočivši iznad razine od četiri posto. U međuvremenu je indeks S&P 500 pao, a dolarov indeks dosegnuo novu rekordnu visinu.
Čelnik Feda Jerome Powell poručio je kako zasad ne razmišljaju o popuštanju monetarne politike te da će o tome odlučivati od sastanka do sastanka.
"Nitko ne zna hoće li ovaj proces dovesti do recesije", poručio je.
.webp){kind=icon}
