Broj izdanih građevinskih dozvola u sedam mjeseci nepromijenjen u odnosu na 2024.

Broj izdanih građevinskih dozvola u Hrvatskoj u prvih je sedam mjeseci bio nepromijenjen u odnosu na isto razdoblje prošle godine, otkrivaju najsvježiji podaci Državnog zavoda za statistiku. Prema njima, do kraja srpnja ove godine izdano je 6,9 tisuća dozvola, isto kao i lani. Brojka je i dalje na maksimumu za posljednjih petnaest godina, no prestanak rasta mogao bi biti i indikator drukčijeg trenda u budućnosti.

Građevinarstvo daje važan doprinos ukupnom gospodarstvu. Prema brojkama za drugo tromjesečje, građevinski sektor je u ukupnom bruto domaćem proizvodu sudjelovao s blizu sedam posto. Dodatno, aktivnost u sektoru raste već 20 kvartala za redom, a u devet od tih 20 kvartala rast je bio po dvoznamenkastim stopama.

Visoki broj izdanih građevinskih dozvola indicira da bi građevinarstvo i dalje trebalo imati solidnu "zalihu" osiguranih budućih poslova. No nastave li podaci i idućih mjeseci ukazivati na stagnaciju to bi u budućnosti moglo utjecati na dio domaće ekonomske aktivnosti.

Bruto domaći proizvod (BDP) u drugom je tromjesečju bio 3,3 posto viši nego u istom razdoblju prošle godine. Uz iznimku prvog ovogodišnjeg kvartala, radi se o najnižem porastu u posljednjih osam tromjesečja. Hrvatska narodna banka je krajem prošlog tjedna blago snizila svoju prognozu ovogodišnjeg rasta BDP-a s 3,3 na 3,2 posto, a svoju su promjenu obrazložili "dostupnim visokofrekventnim podacima" koji ukazuju na nešto slabiji tekući rast u drugoj polovici godine.

U odnosu na isto lanjsko razdoblje, broj zaposlenih u građevinskom sektoru do kraja srpnja porastao je za dva posto na 128,5 tisuća. Građevinarstvo je zaslužno za oko 8,5 posto ukupnog broja zaposlenih, no neto plaće u sektoru su dvadesetak posto ispod državnog prosjeka. U lipnju su iznosile 1.170 eura u usporedbi s nacionalnim prosjekom od 1.444 eura.

Rast prosječnih plaća građevinara u posljednjih godinu dana od 12,3 posto nešto je brži od 9,8 posto rasta državnog prosjeka iza čega vjerojatno stoji više faktora: od činjenice da je bazna vrijednost jednostavno niža do toga da je radi visoke aktivnosti u sektoru radna snaga vrlo tražena. S druge strane, nešto brži rast plaća vjerojatno obuzdavaju činjenice kako se u dobrom dijelu radi o niže kvalificiranoj radnoj snazi kao i to što su na hrvatskim gradilištima zaposleni mahom strani radnici iz siromašnijih država.

Dobar dio građevinskih radova u Hrvatskoj posljednjih se godina financira sredstvima iz fondova Europske unije, a bilo kakvo usporavanje u povlačenju tog novca također bi u budućnosti moglo usporiti aktivnost u tom sektoru.

Ukupni prihodi kompanija u građevinskom sektoru lani su porasli za 776 milijuna eura na ukupno 15,3 milijardi, što je devet posto od prihoda svih kompanija u Hrvatskoj. Jedini sektori s višim prihodima bili su trgovina te prerađivačka industrija.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar