Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u drugom je tromjesečju porastao 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS).
Rast je viši nego u prvom kvartalu kada je BDP na godišnjoj razini bio uvećan za sedam posto.
Brojka za drugo tromjesečje bitno je viša i od prognoze zagrebačkog Ekonomskog instituta koji je temeljem tzv. CEIZ indeksa o trenutačnom stanju poslovnog ciklusa očekivao rast od 5,7 posto. Pritom institut napominje kako bi u trećem tromjesečju rast mogao biti "bitno usporen ili potpuno zaustavljen".
No i tu je moguća revizija, budući da su podaci CEIZ indeksa zasad poznati tek za lipanj.
U odnosu na prethodni kvartal, sezonski prilagođen hrvatski BDP rastao je dva posto. U prvom kvartalu ta je brojka iznosila 2,8 posto.
U drugom je kvartalu na godišnjoj razini vidljiv rast svih kategorija BDP-a s rashodne strane osim države i neprofitnih ustanova na usluzi kućanstvima.
"U drugom tromjesečju značajan pozitivan doprinos BDP-u dolazi od turističke aktivnosti, ali i ukupne osobne potrošnje. Unatoč realnom padu plaća zbog visoke inflacije, kućanstva povećavaju potrošnju nakon dvije godine mjera ograničenja zbog COVID-19. Bitno je napomenuti i da su u periodu od prvog tromjesečja 2020. godine zbog neizvjesnosti oko COVID-19 kućanstva značajno štedjela, što također trenutno pruža podršku potrošnji", istaknuo je glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez.
Prema podacima Eurostata objavljenima prije desetak dana, u drugom je tromjesečju u Europskoj uniji na godišnjoj razini BDP najviše rastao u Sloveniji, i to 8,3 posto, te u Portugalu, za 6,9 posto. Najmanje je rastao u Njemačkoj, i to stopom od 1,5 posto.
Najnovija brojka DZS-a znači da su Slovenija i Hrvatska ostvarile najveći godišnji rast BDP-a u drugom kvartalu u EU-u.
Usporavanje aktivnosti
Po prognozama Hrvatske narodne banke (HNB), objavljenima u biltenu o makroekonomskim prognozama početkom kolovoza, BDP bi u Hrvatskoj ove godine mogao rasti 5,5 posto, a onda bi u idućoj godini trebalo doći do usporavanja rasta na 2,5 posto.
Po riječima Kneza, generalni trend za gospodarsku aktivnost upućuje na slabljenje u narednim mjesecima te tehničku kontrakciju BDP-a na prijelazu u narednu godinu, iako će turistička aktivnost u trećem tromjesečju pružiti snažnu podršku BDP-u.
"Visoka inflacija sve značajnije smanjuje blagostanje kućanstava i zajedno sa padom potrošačkog sentimenta će dovesti do slabljenja potrošnje kućanstava. Investicije će biti pod pritiskom gospodarskih neizvjesnosti, a tu je i pooštravanje uvjeta financiranja kao dodatni negativni faktor. Konačno, geopolitičke zabrinutosti zajedno sa neizvjesnošću oko dostupnosti i cijene energenata će nastaviti slabiti inozemnu potražnju, što je ionako već sugerirano padom pokazatelja proizvođačkog sentimenta na ključnim izvoznim tržištima", istaknuo je Knez u analizi kretanja hrvatskog BDP-a u drugom kvartalu.
Analitičari Raiffeisenbanke objavili su da će zamjetno revidirati naviše prognozu stope rasta za ovu godinu, koja je dosad bila 4,4 posto, nakon što je brojka za drugi kvartal nadmašila njihova očekivanja. No, također napominju da su negativni rizici i dalje snažni što bi moglo rezultirati nižom stopom rasta u idućoj godini od 3,0 posto koliko je njihova aktualna prognoza.
.webp){kind=icon}
