Kosturi iz Agrokorovog ormara - Čeka li ministra financija nekoliko milijardi eura velika rupa u proračunu?

Nisu svi zaboravili Agrokor. Porezni stručnjak Hrvoje Zgombić vidi poslovnu priliku koja bi se mogla svesti u rubriku zaboravljenih slučajeva. Tek par mjeseci dijeli žrtve od toga da se njihovim slučajem bavimo samo u pričama i sjećanjima, a ne na sudovima.

Riječ je o milijardama kuna koje su ostale zarobljene u nenaplaćenim tražbinama. Da bismo bili još konkretniji, o milijardama obveznika PDV-a koji su izdali fakture, platili PDV sadržan u tim fakturama i onda ostali kratkih rukava jer velik dio tih faktura nije naplaćen do okončanja postupke izvanredne uprave nad društvima iz sustava Agrokor.

Ovim povodom tražili smo Zgombića za nekoliko pojašnjenja onoga što planira kroz ovaj pohod koji bi mogao ostaviti traga na državne financije.

Velike tvrtke moraju platiti porez na dodanu vrijednost nakon što ispostave račun, bez obzira na to jesu li ga zaista naplatile ili nisu. O kakvim se tu iznosima radi na godišnjoj razini u Hrvatskoj?

Teško mi je egzaktno reći o kojim se iznosima radi na godišnjoj razini, ali tom informacijom, točnom u cent, raspolaže Ministarstvo financija. Većina tvrtki koje posluju po obračunskom načelu moraju platiti PDV u mjesecu nakon isporuke dobara ili usluga. Samo tvrtke s prihodom manjim od jedan milijuna eura imaju opciju plaćanja PDV-a po naplati. Zbog brojnosti tvrtki s prihodom preko jedan milijun eura i samog broja njihovih faktura, možemo zaključiti kako upravo one generiraju golemi postotak fakturiranih iznosa u Hrvatskoj koji sadrže PDV.

 

Ako govorimo o vjerovnicima propalog Agrokora, koliko je novca ostalo zarobljeno na način da do naplate nikada nije došlo? 

S obzirom na to da se ne radi o javno dostupnim informacijama, u ovom trenutku ne mogu reći o kojem točno iznosu se radi. Znamo da je utvrđeno otprilike 42 milijarde kuna (5,8 milijardi eura) tražbina prema Agrokoru te da je veliki dio ostao nenaplaćen. Također, u većini tih slučajeva obveznici PDV-a koji su izdali fakture morali su platiti PDV sadržan u tim fakturama, iako veliki dio tih faktura nije naplaćen do okončanja postupke izvanredne uprave nad društvima iz sustava Agrokor.

Koliko je kompanija tu zahvaćeno i možete li navesti neke od većih? 

Mislim da u ovom slučaju nije potrebno isticati određene tvrtke. Kompanija koja imaju potraživanja prema Agrokoru, a kojima je naplaćen PDV, ima nekoliko tisuća i svi njihovi podaci nalaze se u nagodbenim tablicama Agrokora. Također, zbog same strukture tablica u kojima se neki vjerovnici navode više puta, teško je bez uistinu detaljne analize reći koliko vjerovnika Agrokor ima.

Saga s Agrokorom polako tone u zaborav, što kaže zakon, imaju li vjerovnici prilike doći do svog novca prije nego li nastupi zastara? 

Vjerovnici imaju pravo na povrat PDV-a, ali moraju voditi računa o rokovima zastare. Naime, porezni propisi koji su bili na snazi do kraja 2023. godine sadrže odredbe po kojima se povrat PDV-a općenito, pa tako i u insolvencijskim postupcima, može tražiti u roku od šest godina. U slučaju Agrokora taj rok istječe protekom 2024. godine. Nakon 31. prosinca 2024. neće više biti moguće tražiti povrat PDV-a sadržanog u nenaplaćenim tražbinama u slučaju Agrokor.

Pokrenuli ste projekt Povrat PDV-a u insolvencijskim postupcima kroz koji želite potaknuti tvrtke da od države traže povrat plaćenog poreza na račune koje nikada nisu uspjeli naplatiti. Zašto sada i koji je vaš interes u tome? 

Jako je teško odgovoriti na pitanje "zašto sada". Poslovne ideje se javljaju i gase, kao i poslovni pothvati. Porezima se bavim gotovo cijeli radni vijek, a povrat PDV-a mi je u fokusu zadnjih nekoliko godina. Prije javnog predstavljanja ideje provedene su brojne analize koje su pokazale da je ona izvediva.

Koji je glavni razlog da pojedine tvrtke nisu same krenule u ovu bitku i je li jedina prilika da se ostvari uspjeh svojevrsna klasna tužba? 

Što se tiče klasne tužbe, kod nas nema zakonskog temelja za takav postupak. Svaki slučaj mora se obrađivati pojedinačno, ali situaciju ipak olakšava činjenica da svi vjerovnici povrat PDV-a od države u insolvencijskom postupku mogu tražiti na temelju iste pravne osnove.

Koliko se kompanija mora pridružiti ovom projektu da bi on otišao na iduću fazu i da bi imao izglede za uspjeh? 

Mi smo spremni surađivati s tvrtkama na ovom projektu neovisno o njihovom broju! Teoretski, dovoljna je jedna tvrtka! Ipak, očekujemo da će se ovom, rekao bih jedinstvenom pravnom pothvatu, pridružiti veliki broj kompanija. Radi se o njihovom zakonom dopuštenom i legitimnom pravu – za očekivati je da se poduzetnici ponašaju racionalno

Jeste li već imali priliku komunicirati s ministarstvom financija po ovom pitanju? 

Nisam, niti to u ovoj fazi ima smisla. Komunikacija s Ministarstvom financija započet će predajom prvog zahtjeva za povrat PDV-a.