Ne proradi li Sjeverni tok, Hrvatska će to lakše podnijeti od sjevera Unije

Europljani se već smrzavaju pri samom spomenu riječi zima jer je još neizvjesno hoće li ruski plin poteći Sjevernim tokom 1 nakon završetka radova na održavanju zbog kojih je privremeno zatvoren. No, Hrvatska ne bi trebala biti sleđena poput recimo Njemačke kada je o plinu riječ, smatra hrvatski energetski stručnjak.

Dok se u Europskoj uniji razmatra treba li proglasiti izvanredno stanje, a neke njemačke savezne pokrajine već su najavile mjere štednje zbog mogućih nestašica plina na tržištu, analitičari su podijeljeni oko toga hoće li zaista ruski predsjednik Vladimir Putin zatvoriti ventile. Preusmjeravanje ruskog plina koji bi trebao opskrbiti Europu na kinesko i indijsko tržište nailazi na ozbiljne infrastrukturn prepreke, a to ne bi išlo u prilog ni ruskom BDP-u u kojem je prodaja plina važan čimbenik. Pa ipak, iskustvo je pokazalo da se od ruskog predsjednika mogu očekivati potezi koji izazivaju nevjericu.

Pitanje je hoćemo li osigurati zalihe plina za skladištenje, a ako ne proradi Sjeverni tok 1, racionalizacija potrošnje bit će neizbježna, ustvrdio je u petak na Bloombergovoj televiziji Brian Gilvary, predsjednik Upravnog odbora britanske kemijske tvrtke Ineos Energy. Tvrtke u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj bit će primorane smanjiti potrošnju ostane li Sjeverni tok zatvoren, ustvrdio je.

Ako se ventili zatvore, a skladišta ne budu dostatno popunjena za očekivati je da će doći do nestašica na tržištu i da će cijene plina otići u visine, ali zemlje sjevera Unije bit će u značajnije lošijoj poziciji, tvrdi energetski stručnjak Ivan Brodić.

"Mi na jugu smo u nešto boljoj situaciji, pogotovo Hrvatska", ističe.

Pritom navodi kako je više od 90 posto kapaciteta terminala za ukapljeni plin prošle godine ugovoreno u Hrvatskoj, a ove je godine operater plinskog sustava povećao protok, tako da je kapacitet terminala povećan na 2.9 milijardi prostornih metara.

Prema njegovim riječima, osim terminala za ukapljeni plin, sigurnost hrvatske opskrbe donekle garantira i to što Slovačka i Mađarska nisu sklone embargu na ruski plin, pa na njihovo čvorište uredno dolazi plin s Turskog (Balkanskog) toka i kroz Ukrajinu. Dio toga plina je i dvije milijarde prostornih metara koje zakupljuje Prvo plinarskog društvo (PPD).

Dugoročno je Hrvatskoj olakotna okolnost u ovoj je potencijalno vrlo složenoj situaciji i to što bi, ostvare li se planovi, mogla udvostručiti kapacitete LNG terminala, a najavljeno je povećanje vlastite proizvodnje ugljikovodika.

"Hrvatska potrebuje negdje oko 2,5 do 2,7 milijardi prostornih metara, ovisno o godini, a do sada je proizvodila 0.7 milijardi, što će se povećati novim INA-inim i Vermilionovim plinskim poljima", kaže Brodić.

Petar Santini/Bloomberg

 

Pozitivnim ocjenjuje i što je glavni uvoznik kopnenog plina PPD prošle godine veći dio svoga plina prodao izvan zemlje te omogućio da plin s terminala, na kojem se pojavio i kao zakupac, u dominantnoj većini ostane u Hrvatskoj.

Zbog svega toga, smatra Brodić, za razliku od Njemačke, ne moramo razmišljati o povećanju proizvodnje struje iz ugljena. Također, nakon obrambenog posla s Francuskom, ponovno se može računati i na nuklearnu energiju, a podsjeća i na to da Hrvatska sa slovenskim GEN – I ulazi u projekt drugog reaktora nuklearne elektrane u Krškom. Tim bolje što je EU prije nekoliko dana nuklearnu energiju i plin uvrstio u zelene energije čiji će se razvoj poticati programom Next Generation.

"Naš bi glavni problem mogli biti skladišni kapaciteti, za koje mnogi vjeruju kako neće biti dovoljno popunjeni za zimu. No, ako i budu, naši kapaciteti iznose 0.5 milijardi prostornih metara i iznose tek ok petinu potreba", zaključuje Brodić.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar