Primorac najavio nove standarde u upravljanju javnim tvrtkama

Tvrtke u državnom vlasništvu u Hrvatskoj nisu baš poznate kao bastioni kvalitetnog korporativnog upravljanja, dapače, velika većina ih krvari novac pod menadžmentom odabranim po partijskom ključu. Ministarstvo financija stoga za iduću godinu priprema novi zakonski okvir kojim bi se u njima profesionalizirala uprava i napravio iskorak prema standardima OECD-a.  

Najavio je to ministar financija Marko Primorac u utorak, na konferenciji Korporativno upravljanje i održivo poslovanje – put u klimatsku tranziciju.

"Upravljanje javnim poduzećima je nešto na što više obraćamo pažnju i učinit ćemo iskorak u tome te će u prvom kvartalu 2024. na snagu stupiti novi zakonodavni okvir kojim će država točno reći što želi od državnih poduzeća zadržati u vlasništvu i s kojim ciljevima, a što ne želi", izjavio je Primorac.

Dodao je da će se i utvrditi financijski i nefinancijski ciljevi koji neće biti isti za sva državna poduzeća, primjerice neće biti isto za LNG terminal koji je  strateški, a sada i profitabilni projekt, ili za poduzeća koja pružaju javnu uslugu i nisu uvijek profitabilna, ili za poduzeća koja država može zadržati baš zbog profitabilnosti, poput Hrvatske lutrije, prenosi Hina.

"S jasnim ciljevima i kod državnih, tj. javnih poduzeća se može ostvariti iskorak, od kojih će jedan biti i profesionalizacija uprava, ali i uvođenje ESG politika jer će i to Hrvatsku dodatno približiti organizaciji OECD", poručio je ministar.

Iznio je i podatak da država u svom vlasništvu, uključujući na lokalnim razinama, ima oko tisuću poduzeća u kojima ima 50 i više posto vlasništva, od čega je njih 39 strateški važno za državu i njihova je imovina vrijedna oko 43 milijarde eura. Njihov ukupni prihod je u 2022. iznosio 11 milijardi eura, što je oko trećine proračuna opće države, a zapošljavaju oko 50 tisuća ljudi ili malo više od tri posto ukupno zaposlenih.

Ministar je još naveo i da je Hrvatska predala dopunu za Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), u što su ugradili i investicijske projekte za energetski neovisniju Hrvatsku, stabilniju i otporniju na krize, u smjeru proširenja LNG terminala na Krku, i zbog opskrbe susjednih zemalja, te za izgradnje plinovoda.

ESG i veći udio žena u upravama

I predsjednik uprave Hanfe Ante Žigman istaknuo je napredak Hrvatske u primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, za što ima i sve više zanimanja i što treba postati dio svakodnevne strategije.

"Primjena održivih ESG načela dugoročno znatno pridonosi poslovanju, i to ne samo onih za ekologiju i ekonomiju, nego još i više za socijalne odnose, u koje ako ne ulažu, poduzeća riskiraju gubitak klijenata i štete u budućnosti te se s ESG načelima treba uskladiti", smatra Žigman.

Iako u mnogim područjima ima napretka, poručio je da je ipak još potrebna veća transparentnost upravljanja svim vrstama rizika, ukupno više edukacije, ali i povećanje udjela broja žena u upravama i nadzornim odborima.

I novo godišnje izvješće Hanfe o korporativnom upravljanju za 2022. pokazalo je da je najveća neusklađenost s kodeksom upravo u tom udjelu žena, koji se u odnosu na 2021. tek malo pomaknuo. Naime, u 2022. čak 67 posto uprava nije imalo nijednu ženu, kao ni 34 posto nadzornih odbora, dok je taj omjer u 2022. bio 65 i 32 posto, a cilj je do 2026. doći do toga da u upravama udjel žena bude 40, a u nadzornim odborima 33 posto.

Taj cilj izdavatelji (na burzi) trebali bi si postaviti kao jedan od važnijih i definirati dokad će to ostvariti, rečeno je na konferenciji na kojoj su najboljima u primjeni kodeksa korporativnog upravljanja dodijeljene i nagrade – Ericssonu Nikoli Tesli, Končaru EI i Atlantic Grupi, izvijestila je Hina.