HUP ove godine očekuje rast plaća od 12 do 15 posto

"U ovoj godini očekujemo rast plaća, odnosno ukupnih primanja zaposlenih od 12 do 15 posto, osjetno iznad očekivane stope inflacije od 7,5 posto, te sve izraženiji rast u javnom sektoru pored rastućih socijalnih transfera", istaknuo je glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić u HUP-ovu Fokusu tjedna.

Ukratko se osvrnuo na kretanje plaća, naglašavajući kako je nominalna bruto plaća za lipanj od 1.590 eura isplaćena u srpnju rasla 14,1 posto na godišnjoj razini, s tim da je kroz drugi kvartal značajno ubrzan realni rast primanja na pet posto godišnje, nakon svega 1,4 posto u prvom kvartalu.

Prosječna neto plaća iznosila je 1.150 eura, što je rast od 12,4 posto godišnje, također uz ubrzanje realnog rasta, na 3,4 posto u drugom kvartalu nakon stagnacije u prvom kvartalu.

"Realna poboljšanja su odraz snažnije no očekivane aktivnosti u uslužnim sektorima, znatnog rasta minimalne plaće od 12,2 posto, usporavanja inflacije uz i dalje napeto tržište rada, koje vrši pritisak na rast plaća u deficitarnim uslužnim sektorima", objašnjava Stojić.

Domaće tržište rada najavljuje određeno ubrzanje ekonomske aktivnosti, pogotovo što se tiče osobne potrošnje, stoji u analizi. Štoviše, dosadašnji podaci s tržišta rada signaliziraju kako će potražnja za radnicima i dalje ostati na visokoj razini, a pritisak na rast plaća u kombinaciji sa slabljenjem inflacije podupire oporavak realnih plaća, odnosno kupovne moći.

U HUP-u očekuju rast zaposlenosti od 2,7 posto zahvaljujući snažnijim imigracijama te jačoj ekonomskoj aktivnosti. Apostrofiraju kako Hrvatska prednjači u regiji Srednje i Istočne Europe (CEE) prema realnom rastu plaća od gotovo 3,5 posto u prvoj polovici ove godine, unatoč visokoj inflaciji, nasuprot prosječnom padu na razini regije.

Tzv. outperformance Hrvatske pritom ima uporište u realnom rastu produktivnosti po satu koji je tijekom zadnje tri godine prvi put premašio prosjek regije Srednje i Istočne Europe, od 2,7 posto nasuprot 1,8 posto.

"Osim što manjak kvalitetne radne snage sam po sebi vrši pritisak na rast plaća, glavni preduvjet za održiv rast plaća te njihovu konvergenciju k prosjeku EU-a je što jači rast produktivnosti kroz politike usmjerene prema razvoju znanja, podizanje razine produktivnosti tri puta niže nego u Njemačkoj, fleksibilnije tržište rada te napokon daljnje porezno rasterećenje tržišta rada. Štoviše, daljnja integracija u globalne lance vrijednosti privatnih nefinancijskih poduzeća pozitivno djeluje na produktivnost", elaborira Stojić.

Sve to pospješuje transfer tehnologije, menadžerskih vještina, a povećana izloženost međunarodnoj konkurenciji motivira domaća poduzeća na jačanje inicijativa u pogledu vlastite produktivnosti, zaključuje glavni ekonomist HUP-a u svojoj tjednoj analizi.