Ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države na kraju ožujka 2022. godine iznosilo je 342,5 milijardi kuna, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB).
Brojke pokazuju da je u odnosu na kraj prosinca 2021. ostvaren pad duga od 1,1 milijardu kuna (0,3 posto), a u odnosu na kraj ožujka 2021. veći je za 1,6 milijardi kuna (0,5 posto). Rast duga na godišnjoj razini uzrokovan je porastom unutarnjeg duga za 4,1 milijardu kuna (1,9 posto) te padom inozemnog duga za 2,5 milijardi kuna (2 posto).
U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja unutarnji dug bilježi pad od 3,5 milijardi kuna (1,6 posto), dok je inozemni dug porastao za 2,4 milijardi kuna (2,1 posto).
Promatrano u odnosu na godišnji BDP, ukupni je dug na kraju ožujka 2022. iznosio 77,3 posto BDP-a, a na kraju ožujka prethodne godine taj je udio iznosio 90,1 posto, što je smanjenje od 12,8 postotnih bodova na godišnjoj razini te smanjenje od 2,5 postotnih bodova u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, kada je ovaj udio iznosio 79,8 posto, objavili su iz HNB-a.
Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug opće države. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, pa tako na kraju ožujka 2022. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (65,3 posto), drugi su po važnosti dugoročni krediti (28,7 posto), a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti (zajedno 6,0 posto). Pritom je kratkoročni dug na kraju ožujka 2022. bio za 1,0 milijardu kuna (4,7 posto) manji u odnosu na kraj ožujka 2021., a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 3,2 milijarde kuna (1 posto), zaključuju iz HNB-a.