Cijene svinjetine neće padati dok ne povećamo domaću proizvodnju

Hrvatska se mora okrenuti vlastitoj proizvodnji jer jedino tako može osigurati dostupnost hrane po povoljnim, stabilnim i konkurentnim cijenama, istaknuli su predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja (HUPS) Krešimir Kuterovac i poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović.

Govoreći o novom paketu Vladinih mjera i ograničavanju cijena određenih proizvoda, među kojima je i carsko meso, obojica ističu kako se time želi pokazati da se vodi briga o potrošačima, ali ističu i da treba povećati domaću proizvodnju i smanjiti uvoz svinjskog mesa

"Vlada limitiranjem cijena želi reći kako vodi brigu o potrošačima. To je u redu, no bolje je povećati domaću proizvodnju. To je bolji način i briga za potrošače jer bi onda imali dovoljno domaće hrane i ne bi ovisili o uvozu", rekao je Kuterovac za Hinu.

Smatra kako je najveći problem hrvatske poljoprivrede činjenica što tržište nije organizirano kako bi trebalo biti. "U prošlosti smo uvozili jeftinu svinjetinu, ali i srozali domaću proizvodnju. Stalno se priča da poljoprivreda dobiva ogroman novac, a proizvodnja se smanjuje i nekonkurentni smo. To je veliki problem", kazao je.

Dodao je i kako se ne mogu kontrolirati tržišta s kojih uvozimo svinjetinu, primjerice njemačko, te da je zato Vlada s popisa roba kojima je cijena ograničena morala izbaciti vratinu i lopaticu – jer su cijene u inozemstvu znatno porasle. "U Europi se svinjogojstvo restrukturira, pri čemu pada proizvodnja u Španjolskoj, koja je najveći proizvođač, te u Danskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj", kazao je Kuterovac.

"Svi smanjuju proizvodnju jer imaju polako problem s ekologijom, odnosno više ne mogu imati toliko animalnih proizvoda jer proizvode na svojim imanjima previše dušika, što nije dozvoljeno, odnosno limitirano je EU-ovim pravilima zajedničke poljoprivredne politike."

"Pravilima su uvedena brojna ograničenja i stavljen niz zahtjeva pred proizvođače, što samo povećava cijenu hrane. To je jedan od razloga zašto smanjuju proizvodnju, a drugi je ekonomska logika jer najveći kupci, poput azijskih zemalja, polako odustaju od kupovine u Europi i snalaze se na drugim tržištima", zaključio je Kuterovac.

Kuskunović pak ističe kako je nužno izraditi strategiju revitalizacije svinjogojstva. "Zbog rasta cijena u trgovini, Vlada treba napraviti strategiju revitalizacije svinjogojskog sektora jer se pokazuje da je samodostatnost u proizvodnji jedino mjerilo stabilnosti cijena. Ovako smo ovisni o uvoznoj inflaciji, odnosno smanjivanjem proizvodnje svinjskog mesa u EU-u, rast će cijena i u Hrvatskoj jer s uvozom dolazi i uvozna inflacija."

Uz sve to, kako je rekao, cijene hrane u Hrvatskoj sve su veće i zbog slabe kontrole lanca u kojem je očito da najveći ceh plaćaju poljoprivrednici – primarni proizvođači i potrošači, dok trgovci i industrija teret svojih troškova prebacuje na njih. "Sada je prilika da se napravi ozbiljna strategija za oporavak sektora svinjogojstva", poručio je Kuskunović.

"Hrvatska je početkom 21. stoljeća imala 1,23 milijuna komada svinja, a taj je broj na kraju 2021. pao na 971.307 komada, što je dokaz da se sektor urušava i sve smo više ovisni o uvoz svinjskog mesa. To danas i za budućnost znači sve veće cijene svinjskog mesa", istaknuo je Kuskunović.

Smatra kako će zamrzavanje cijene carskog mesa kao zamjene za vratinu i lopaticu privremeno stabilizirati cijenu za tu kategoriju, ali će vjerojatno rasti cijena drugih kategorija svinjskog mesa.

"S obzirom na to da je Hrvatska veliki uvoznik svinjskog mesa upravo s tržišta EU-a i da smo samodostatni u proizvodnji od samo 60 posto, možemo očekivati da će doći do daljnjeg rasta cijena svinjskog mesa na hrvatskom tržištu. Očekujem daljnji pad proizvodnje svinja u EU-u, prema procjenama čak četiri posto u ovoj godini", rekao je i zaključio kako će sektor doživjeti velike gubitke u Njemačkoj i Danskoj, gdje će trend pada biti šest posto, a slijedi ih Španjolska, s oko četiri posto.