Inflacija demantirala narativ o poskupljenjima po uvođenju eura

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u siječnju ove godine nepromijenjene su u odnosu na prosinac, pa godišnja stopa inflacije u siječnju bilježi pad na 12,7 s prethodnih 13,1 posto, istaknuto je u priopćenju Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

"Na općenitoj razini, spomenuti pad je snažniji u odnosu na naša očekivanja. Iako prva procjena ne donosi pregled strukture kretanja cijena po uobičajenoj klasifikaciji, mjesečni rast cijena hrane, pića i duhana od 1,3 posto je, prema našim izračunima, znatno slabijeg intenziteta u odnosu na lanjski siječanj, što znači da se popularni narativ o snažnim široko rasprostranjenim poskupljenjima po uvođenju eura pokazao pogrešnim", istaknuo je glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.

Dodao je i kako je došlo do određenog ubrzanja rasta cijena usluga od 1,1 posto mjesečno, u skladu s rastom troška nedostatne radne snage te uslijed odgođene prilagodbe lanjskim poskupljenjima inputa.

"Hrvatska istodobno ima daljnji pad međunarodno usporedivog harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena na 12,5 posto godišnje s prethodnih 12,7 u prosincu. Pritom je on nešto slabijeg intenziteta u odnosu na prosječni pad inflacije u europodručju. Potonja stopa vjerojatno će biti revidirana naviše po dospijeću mnogih nedostajućih nacionalnih indeksa za siječanj (posebno Njemačke). Istodobno, mnoge značajne ekonomije poput Francuske, Španjolske i Austrije i dalje ostvaruju ubrzani rast inflacije na godišnjoj razini. Temeljna stopa inflacije ostala je nepromijenjena na relativno visokoj razini od 5,2 posto", objašnjava Stojić.

"Nakon prosječnih 10,8 posto u protekloj godini, u ovoj godini očekujemo pad godišnje stope inflacije na 6,5 posto. Godišnja stopa inflacije nastavit će padati u narednim mjesecima zahvaljujući slabljenju pritisaka po osnovi cijena energenata (ako ga i bude). Pritom smo prosječnu godišnju prognozu revidirali naniže sa 7,5 posto zahvaljujući znatno povoljnijim očekivanjima u pogledu kretanja cijena energenata kroz drugu polovicu godine", stoji u komentaru HUP-a, koji očekuje i kako će pozitivan učinak imati normalizacije globalnih lanaca nabave, cijena energenata te općenito snažnog usporavanja agregatne potražnje na kretanje cijena dobara.

Što se tiče kamatnih stopa, Stojić ističe kako bi preliminarni pad inflacije u eurozoni u prvoj polovici godine mogao potaknuti špekulacije oko privođenja kraju ciklusa rasta referentnih kamata Europske središnje banke (ECB/ESB). Temeljna inflacija u eurozoni te u Hrvatskoj će, međutim, u dogledno vrijeme ostati znatno iznad ciljane inflacije ECB-a od oko dva posto.

"Štoviše, fiskalnoj ekspanziji ne nazire se kraj, a rast plaća ubrzava, što može utjecati i na cjenovna očekivanja. Iz tog razloga za očekivati je daljnji rast depozitne stope od 50 baznih bodova na sutrašnjoj sjednici ESB pa sve do 3,50 posto do ljeta ove godine u borbi protiv inflacije. Rast kamata uz istodobno planirano smanjenje bilance ESB-a po dinamici od 15 milijardi eura mjesečno od ožujka nadalje također doprinosi pogoršanju uvjeta financiranja u situaciji kad u mnogim državama euro područja snažno rastu potrebe za financiranjem", navodi HUP.

Stojić smatra kako je prisutna visoka neizvjesnost oko cijena energenata koje su trenutno u padu zahvaljujući iznimno blagoj zimi diljem EU-a. "Unatoč državnim subvencijama, cijene električne struje su i dalje višestruko iznad razina prije 2021. godine, što upućuje na još uvijek tinjajuću energetsku krizu. Na kraju očekujemo kako će nešto snažniji rast plaća nastaviti podržavati inflacijske silnice, posebno u uslužnim sektorima", zaključio je Stojić u potpisu HUP-ova komentara.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar