.webp){kind=icon}
Tvrtke koje se u svojem poslovanju vode ESG praksama na duge će staze imati više uspjeha od onih fokusiranih na kratkoročno profitiranje bez obzira na društvenu cijenu. ESG zapravo nije ni pitanje izbora, već model koji moramo implementirati ako ne želimo dodatno dolijevati ulje na vatru klimatskih promjena koje nepovratno mijenjaju poslovni krajolik diljem svijeta, pa tako i u regiji Jugoistočne Europe (SEE).
To su samo neki od zaključaka webinara "ESG kao pokretač zelene tranzicije" u organizaciji Bloomberg Adrije i Sustineri Partnersa održanog u utorak, na kojem su glavna izlaganja imali Keith Tuffley, potpredsjednik sektora za održivost i korporativnu tranziciju Citi banka, i Andrej Knez, glavni analitičar Bloomberg Adrije.
Revolucija održivosti
Tuffley je istaknuo kako se koncept ESG-a po svijetu razlikuje, ali da u Citiju na to gledaju kao na revoluciju održivosti. "To je revolucija koju svijet mora proći jer imamo milijarde ljudi koji žele postati bogatiji, a to moramo provesti na održiv način. U tom kontekstu je ESG vrlo važan kao šira slika, dakle ne samo pristup klijentu ili kompaniji, već cijelom poslovanju", poručio je, dodavši kako je na privatnom sektoru najveća odgovornost implementacije potrebnih promjena, dok države proces trebaju olakšati pametnom regulativom.
"Na nama je da osiguramo tok kapitala prema tim privatnim igračima, kako bi mogli investirati", kazao je Tuffley koji smatra da ulagači i kreditori imaju veliku moć diktiranja promjena. Oni financiraju poslovne procese tvrtke, pa na njih mogu i utjecati, primjerice, inzistirajući na tome da opskrbni lanci postanu održiviji te da se smanji ugljični otisak kompanije.
Naglašava kako održivi sustav koji želimo stvoriti traži brojne inovacije te da bi kompanije na tome trebale raditi i iz sebičnih razloga.
"Gledajmo na to iz perspektive rizika i prilika. Sad smo u situaciji gdje naš planet prolazi kroz brojne ireverzibilne klimatske promjene na koje ćemo se morati prilagoditi. U idućih 30 godina će se planet zagrijavati, bit će više klimatske nestabilnosti i vremenskih ekstrema. Za tvrtke to znači da će se morati prilagoditi jer će promjene utjecati na proizvodnju hrane, infrastrukturu, sirovine itd., a sve to zahtijeva investicije. S druge strane, to je prilika da se radi na novim modelima poslovanja koji su usmjereni na rješenja klimatskih problema. Već sad imamo tvrtke koje se vode dubljom svrhom u poslovanju, a upravo ta svrha je sve važnija ulagačima", kazao je Tuffley, uz napomenu da postoje investicijski fondovi koji ulažu isključivo u takve tvrtke.
Prilike za razvoj vidi u poljoprivredi koja će zahtijevati najveće promjene, energetici i brojnim drugim sektorima. Ističe kako će nam trebati nove tehnologije kako bismo se izborili s klimatskim promjenama, a oni koji ih među prvima usvoje i implementiraju ekonomski će procvjetati.
Osvrnuo se i na tzv. impact investitore koji žele dokazati da se analizom kompanije koja nadilazi gole financije može pojačati povrat ulaganja.
"Trenutno nedovoljno cijenimo ESG, tvrtke koje zagađuju odgovornost za nošenje s tim zagađenjem prebacuju na društvo, a njihov profit je privatan. No sve je veći broj impact ulagača, a promjene poslovnih modela koje zahtijevaju donose velike pomake, naročito za nove poduzetnika kojima je na raspolaganju kapital za drugačiji, odgovorniji početak", rekao je Tuffley.
Dotaknuo se i poreza na ugljik za koji smatra da nema smisla ako se ne uvede globalno, što je vrlo teško realizirati. U protivnom bi njegovo uvođenje samo dovelo do slabljenja lokalnih zajednica iz kojih bi se biznis iselio u potrazi za jeftinijim okruženjem. Pozdravio je mehanizam EU-a za graničnu prilagodbu emisija ugljika kao pionirski iskorak i opet istaknuo kako je potrebno oporezivanje svih zagađivača, diljem svijeta.
Knez je u svojem izlaganju ukratko objasnio kako funkcioniraju tržišta kapitala po pitanju ESG-a, uvodno kazavši kako je imovina koja ima dobre ESG skorove investitorima donijela slabije povrate od sveobuhvatnih dioničkih indeksa u prošloj godini.
Pojasnio je i zašto je tomu tako: "MSCI Europe ESG Leaders Indeks se sastoji od kompanija koje imaju izvještaje o provođenju ESG praksi. Takvi indeksi ne uključuju energetske kompanije koje su najviše profitirale u ovoj krizi. Imaju dosta tehnoloških kompanija, a one su trenutno u velikom padu. No to je kratkoročan pogled. Ako gledamo kako takvi indeksi funkcioniraju na duži rok. Nakon oporavka od velike krize 2008., ESG indeks je donio veće povrate ulagačima, pa se zaključak nameće da je ESG ulaganje isplativije na dugi rok."
Naglasio je kako su izdanja obveznica povezanih s ESG-om zadnjih godina na rekordnim razinama. Taj zamah malo je usporio zbog izazova u 2022., ali posljednjih nekoliko godina bilježi izrazit uzlazni trend.
Pozitivno okruženje za razvoj ESG kapitala stvaraju jasni ciljevi EU-a, kao i sve stroža regulativa po pitanju održivosti.
"Blue chip kompanije imaju sve veću obvezu informirati javnost kako posluju u smislu ESG-a. To će donijeti veću transparentnost ulagačima koji će moći bolje birati u koga uložiti. Usto dolaze i određene porezne olakšice, a u očima svojih dionika bolje izgledaju ako financiraju tvrtke koje se bave održivošću. Ta sprega ponude i potražnje vodi do zaključka da će se ESG poslovanje pozitivno razvijati", poručio je Knez, dodavši kako se taj trend preliti i na SEE regiju.
Dostupnost kapitala
Ključan faktor za iskorake u pravom smjeru je, kao i obično, dostupnost kapitala, a njega je za razvoj ESG-a sve više.
Knez je kazao kako tvrtke koje ulaze na tržište kapitala mogu profitirati s ESG-om jer ulagači sve detaljnije gledaju u koga ulažu. "Možete doći do jeftinijeg kapitala ako ste fokusirani na održivost."
Tuffley drži da je jedan od glavnih preduvjeta uspjeha prelijevanje kapitala s razvijenim tržišta na ona nerazvijena i u razvoju. "Tu svoju ulogu imaju i države, ali nositelj opet mora biti privatni sektor koji će morati alocirati sredstva. Geopolitika ima veliku ulogu, globalizacija nije mrtva, ali se mijenja. Sve je veći fokus na nearshoring i maksimalnu samoodrživost."
Razgovaralo se i o trendu sveprisutnog greenwashinga, a Tuffley je izjavio kako treba razlikovati ekonomsku i znanstvenu revoluciju koju moramo proći.
"Sa znanstvene strane je jasno da su promjene tu i da se moramo nositi s njima. S druge strane, s političkog se spektra gura percepcija kako tvrtke postoje isključivo da bi zaradile novac svojim dioničarima. Mislim da je to krivo jer samo pogoršava situaciju. Zato moramo vršiti jači pritisak upravo na one koji guraju tu agendu jer bez održivosti i veće jednakosti može doći do ozbiljnih društvenih problema. Moramo gledati i na socijalnu stranu, a ne samo ekonomsku. No neće svi biti dobitnici u toj tranziciji i jasno je da će iz tih branši dolaziti otpor", zaključio je.
