EU optužuju da je impotentna i nekonkurentna, ali u jednom joj nema premca

Dok se Bruxelles optužuje za gospodarsku nemoć i zaostajanje za Amerikom i Kinom, brojke govore suprotno: Europska unija (EU) je jedina velika ekonomija na svijetu koja istodobno ostvaruje suficit i u trgovini robom i u trgovini uslugama. Štoviše, EU je postala najveći svjetski izvoznik usluga. Četiri puta jači od Kine i 58 posto veći od SAD-a. Tvrde neki da EU to ne može. Stari kontinent je potvrdio da se to može.

Ne samo da EU ostvaruje veliki suficit u trgovini proizvodima, nego ima i veći izvoz proizvoda po stanovniku od Kine i SAD-a. Također ostvaruje i veliki suficit u trgovini uslugama, a upravo je 2024. dosegnuto rekordno visok iznos od 191.409 milijuna eura.

Jedina je od tri najveće svjetske ekonomije (uz SAD i Kinu) koja ostvaruje i suficit u trgovini uslugama i suficit u trgovini proizvodima. Kina ostvaruje veliki suficit u trgovini robama/proizvodima, ali deficit u trgovini uslugama. SAD ima veliki deficit u trgovini robama/proizvodima, ali suficit u trgovini uslugama. .

Usluge kompanija iz EU su globalno tražene

Kada se isključi trgovina unutar same EU, 2024. je izvezeno 1.553.714 milijuna eura usluga, od toga najviše "Ostale poslovne usluge", "Telekomunikacijske, računalne i IT usluge", "Prijevoz", "Putovanje", "Naplata intelektualnog vlasništva" i "Financijske usluge".

Samo je u kategorijama "Naplata intelektualnog vlasništva" i "Ostale poslovne usluge" ostvareno više uvoza od izvoza. Ali to su višestruko nadoknadili viškovi u ostalim kategorijama, najviše "Telekomunikacijske, računalne i IT usluge" (suficit 208 milijardi eura) te "Putovanje" (suficit 54,3 milijarde eura).

"Naplate intelektualnog vlasništva", u ćemo EU ostvaruje najveći deficit, se odnosi na plaćanja za stvari kao što su patenti, autorska prava, korištenje branda, dizajn, licence, industrijski procesi i slično. "Putovanje" se u suštini odnosi na turizam. Ostale kategorije su samorazumljive.

2024. je bila rekordna za trgovinu uslugama, s rekordnim izvozom i uvozom. U donosu na prethodnu godinu je rast vrijednosti izvoza iznosio 8,9 posto, a u odnosu na 2019. 41, 65 posto. Izvoz je rastao 6,94 posto na godišnjoj razini i 30,4 posto u odnosu na 2019. godinu.

Jedina koja ostvaruje suficit u trgovini i uslugama i proizvodima

Najveći trgovinski partneri EU su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarska, Kina, Singapur, Indija i Japan. Od toga je uvoz veći od izvoza iz SAD-a (148 milijardi eura deficit), Indije (7,5 milijardi eura deficit), i Singapura (6,2 milijarde eura deficit 2023.). Izvoz je veći od uvoza u trgovini s Švicarskom (66,7 milijardi eura suficit), Ujedinjenim Kraljevstvom (55 milijardi eura suficit), Kinom (21,8 milijardi suficit) i Norveškom (12,1 milijarda eura suficit 2023.) Značajan suficit se ostvaruje i u trgovini sa zemljama MERCOSUR (Brazil, Urugvaj, Argentina, Bolivija, Paragvaj), u iznosu od 16 milijardi eura 2023.

Tri najveće ekonomije na svijetu su EU, SAD i Kina. Situacija po pitanju trgovine uslugama je bitno drugačija nego kod trgovine robama/proizvodima. Tako je SAD globalno ostvaruje najveći suficit u trgovini uslugama (265,68 milijardi eura), a Kina je sa 140,25 milijardi eura više uvoza od izvoza ostvaruje najveći deficit.

EU je 2024. globalno ostvarila 191,41 milijardi više izvoza od uvoza, iako sa samim SAD-a ostvaruje deficit, a sa Kinom suficit. Zanimljiv je podatak da se deficit EU kod trgovine uslugama sa SAD-om drastično povećao između 2019. i 2024., s 21,8 milijardi eura na minus od 148 milijardi eura.

Strahovi od gubitka konkurentnosti 

Informacije o trgovini uslugama EU s ostatkom svijeta su važne u kontekstu rasprave o nekonkurentnosti EU, koja traje već nekoliko godina. Posebno je u fokus političara, poslovne zajednice i javnosti došla nakon rujna 2024., kada je objavljeno izvješće pod nazivom "Budućnost europske konkurentnosti", autor kojega je nekadašnji predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi.

U njemu se tvrdi da EU zaostaje po pitanju konkurentnosti za ostalim svjetskim ekonomijama, posebno SAD-om i Kinom. Posebni naglasak je stavljen na zaostajanje u rastu produktivnosti i razvoju modernih tehnologija.

Samo izvješće ima 400-njak stranica i analizira brojne teme: od  geopolitičkih (EU se više ne može oslanjati na jeftine energente iz Rusije, diverzifikacija izvora rijetkih minerala), institucionalnih (moraju se uskladiti politike među državama članicama, deregulirati i ubrzati odlučivanje) do financijskih (veće investicije, mobilizacija privatnog kapitala).

Bloomberg

Ne može se zanijekati istinitost činjenica iznesenima u Draghijevom izvješću, ali se stvorio pretjerano pesimističan i samokritičan narativ o konkurentnosti i proizvodno-uslužnim sposobnostima EU.

Ako je EU jedina od tri velike ekonomije (uz SAD i Kinu) koja ostvaruje suficit (veća vrijednost izvoza od uvoza) i roba/proizvoda i usluga, onda konkurentnost nije toliko loša koliko se panično predstavlja.

Nužne su promjene, ali situacija nije toliko katastrofalna

Daleko do toga da ne postoje brojni problemi, ali treba stvari staviti u kontekst. Četiri puta veći izvoz usluga od Kine i 58 posto veći od SAD-a, uz prednosti kod izvoza roba/proizvoda o kojima smo ranije pisali, ne mogu biti signal da je situacija za EU bezizlazna.

Dapače, EU nije ni izbliza već postala toliko nekonkurentna u odnosu na SAD i Kinu da ih ne sustigne u relativno kratkom periodu, pod uvjetom da se provedu značajne reforme da bi se konkurentnost ponovno oživjela.

Upozorenje Europskoj uniji, poslovnim subjektima, obrazovnim institucijama i građanima u njoj da treba više ulagati u istraživanje i razvoj, osloboditi kreativne potencijale ukidanjem zakonskih barijera i ograničenja te fokusirati se na moderne tehnologije i znanja.

U suprotnome Europu zaista čega duga stagnacija i relativno nazadovanje, pad u irelevantnost i slabljenje standarda. To će ugroziti temelje društvenog ugovora koji vlada Europom: izdašnu socijalnu državu i puno slobodnog vremena (Europljani godišnje rade puno manje od Amerikanaca i Kineza) uz solidnu plaću. Početak tog procesa se može zaustaviti, jer Europa još uvijek ima stabilnu globalnu trgovinsku prisutnost.