Neki dužnosnici ECB-a žele manje nadzora nad bankama

Nekoliko visokih dužnosnika ECB-a želi smanjiti ovlasti moćnog odjela za nadzor banaka kako bi srezali birokraciju za zajmodavce u EU, kažu izvori upoznati sa situacijom.

Dužnosnici pozivaju novoosnovanu radnu skupinu ECB-a da razmisli o promjenama kriterija kojima se određuje je li neka banka "značajna" i treba li nadzor iz Frankfurta ili je dovoljan nadzor nacionalnih institucija, kažu izvori koji su željeli ostati anonimni.

Značajno smanjenje broja banaka pod izravnim nadzorom ECB-a bio bi najveći rez nadzornog ogranka institucije otkad je on osnovan prije više od 10 godina. Ove rasprave pokrenute su uslijed sve većih zabrinutosti da Europa zaostaje i da količina pravila i regulacija predstavlja prepreku rastu.

Neki dužnosnici ECB-a i ranije su izražavali zabrinutost o prognozama za eurozonu, dok globalnu ekonomiju tresu udari carina američkog predsjednika Donalda Trumpa. Međunarodni monetarni fond nedavno je smanjio svoje prognoze rasta za Uniju. 

Ipak, promjene pravila nisu jednostavna stvar, a bilo kakva reforma sustava za nadzor banaka vrlo će vjerojatno morati proći kroz kompliciran zakonodavni proces. 

Bloomberg News u subotu je izvijestio kako je ECB osnovao skupinu, koju predvode neki od najutjecajnijih guvernera, kojoj je cilj pojednostaviti regulacije.

Panel će uskoro održati svoj prvi sastanak, a još nije jasno koji će biti krajnji ishod njegovog rada, kažu neki izvori. Članovi radne skupine svojim su kolegama jasno dali do znanja da im cilj nije smanjiti razine solventnosti europskih banaka, dodaju izvori. 

Glasnogovornik ECB-a nije želio dati komentar. 

"Vrlo je velik fokus na temu pojednostavljivanja," kaže Sharon Donnery, članica ECB-ovog nadzornog odbora. Ipak, i središnji bankari i nadzornici "čvrstog su stava da se teško postignuta otpornost nakon financijske krize mora očuvati." 

Govoreći na konferenciji u Frankfurtu u utorak, Donnery je rekla da će ona biti dio radne skupine, "pa će tamo postojati jasan glas nadzornika." Dodala je da će donošenje bilo kakvih odluka o postupanju temeljem procjena skupine biti na političarima.

Poznati po temeljitosti

ECB je preuzeo nadzor nad bankama prije više od 10 godina kako bi pokušao povratiti povjerenje u sektor nakon krize 2008. godine. Kroz svoj mehanizam, banka izravno nadzire značajne zajmodavce, a razvila je i reputaciju kao iznimno temeljita. Ipak, neki dužnosnici pitaju se jesu li zahtjevi mehanizma previše za manje financijske institucije.

Nadzor ECB-a uglavnom je značajniji od onog nacionalnih regulatora, što znači da banke moraju značajno ulagati u usklađenost i izvještavanje nakon što njihova imovina premaši 30 milijardi eura, čime automatski padaju pod nadzor institucije.

Za razliku od SAD-a, banke u Europi potpadaju pod isti okvir kapitala i likvidnosti, bez obzira na njihovu veličinu. Svakodnevni nadzor dužnosnika iz Frankfurta znači da su velike banke meta dodatnih, temeljitih analiza svojih knjiga, upravljanja i informacijske tehnologije. Iako su zajmodavci često frustrirani što su pod takvim povećalom, iz ECB-a tvrde kako je takav pristup za njihovo dobro. 

'Pretjerano izvještavanje'

"Važno je da je financijska regulacija pametna i proporcionalna," rekao je u ponedjeljak guverner Finske banke, Olli Rehn. "Uvijek moramo održavati pametnu ravnotežu između financijske stabilnosti i inovacije." 

Rehn je također član radne skupine, o čemu je Bloomberg i izvijestio u subotu. U svojim komentarima upozorio je kako se ne treba ići na "deregulaciju", pogotovo kada je riječ o kapitalnim rezervama banaka koje osiguravaju njihovu otpornost. Istaknuo je i potrebu za pojednostavljivanjem, između ostalog i "tereta pretjeranog izvještavanja u nekim područjima."

Potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos također je u ponedjeljak članovima Europskog parlamenta u Bruxellesu obećao kako nema govora o tome da će se Europa pridružiti globalnoj utrci do dna. 

"ECB podržava napore ka pojednostavljivanju regulatornog okvira," rekao je. "Ipak, to ne smijemo pomiješati s deregulacijom. Otpornost našeg financijskog sustava uvelike se može pripisati pravilima ustanovljenim nakon globalne financijske krize. Financijska stabilnost je globalno javno dobro - ona je u interesu svima i mora ostati dugoročni cilj." 

Smanjenje broja banaka koje su pod izravnim nadzorom ECB-a moglo bi pomoći smanjiti teret i osloboditi zaposlenike u centralnoj banci, kažu neki izvori. To se može postići podizanjem praga bilance za banke koje se definiraju kao značajne, ili uvrštavanje manje banaka iz manjih zemalja, dodaju. 

Neki od dužnosnika s kojima je razgovarao Bloomberg očekuju da će članovi radne skupine imati različite ideje o tome kakav pristup je potreban, kao i s definiranjem koje banke su značajne.

Kriterije definira regulativa, a bilo kakve promjene zahtijevaju postupanje europskih zakonodavaca, što znači da je put ka reformi izazovan. ECB nadzire 114 značajnih institucija, dok tisuće drugih nadziru lokalne vlasti, gdje se izdvajaju Njemačka, Austrija i Italija. 

Osnivanje radne skupine uslijedilo je nakon kontroverznog pisma koje su ranije ove godine Europskoj komisiji poslali guverneri centralnih banaka Njemačke, Francuske, Italije i Španjolske. U pismu oni izravno pozivaju na "temeljitu procjenu" pravila kako bi se osigurala "jednaka pravila" kao i u drugim velikim jurisdikcijama.