Industrijska proizvodnja u eurozoni i dalje pati, Hrvatska u srpnju okrenula smjer

U srpnju ove godine industrijska proizvodnja u eurozoni bila je 2,2 posto niža naspram istog mjeseca lani, dok je na mjesečnoj razini pala za 0,3 posto.

Hrvatska je išla suprotnim pravcem, pa je na mjesečnoj razini industrijska proizvodnja rasla čak osam posto, a bolja je jedino Irska s mjesečnim rastom od 9,2 posto.

Na godišnjoj razini hrvatska srpanjska industrijska proizvodnja rasla je 1,7 posto nakon uzastopnog pada u proteklim mjesecima. Samo u lipnju godišnji je pad bio 8,3 posto.

Na razini cijele Europske unije (EU) mjesečni je pad industrijske proizvodnje bio 0,1 posto, a godišnji 1,7 posto.

Najveći godišnji rast u eurozoni imale su Grčka s 10,8 posto i Finska sa 6,4 posto. Najveći pad zabilježen je u Estoniji od 5,8 posto i Njemačkoj od 5,5 posto.

U cijelom EU-u najviše je godišnje rasla industrijska proizvodnja Danske, čak 19,8 posto, a najviše je pala u Mađarskoj, i to 6,4 posto.

U eurozoni, gledano po sastavnicama, najviše je na godišnjoj razini pao segment proizvodnje kapitalnih dobara brojkom od 5,3 posto, a zatim trajnih potrošačkih dobara za 4,4 posto. Kod intermedijarnih dobara pad je 2,9 posto.

Rasla je proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara za 2,2 posto i energije za 1,7 posto.