Hrvatsko poljoprivredno zemljište najjeftinije je u EU

Cijena obradivog zemljišta u Hrvatskoj u prosjeku je najniža u Europskoj uniji, pokazuju najsvježiji podaci Eurostata objavljeni krajem prošlog tjedna. Brojke se odnose na 2022. godinu i dostupne su za 21 članicu Unije, a pokazuju kako je prosječna cijena jednog hektara u Hrvatskoj tada bila 3.700 eura.

Na suprotnom kraju ljestvice, s najskupljim zemljištem u Uniji, nalazi se Malta gdje hektar obradivog zemljišta doseže cijenu od čak 233.300 eura. Enormna cijena na Malti "odražava ograničenu dostupnost poljoprivrednog zemljišta i pritisak za alternativne namjene", napominju u Eurostatu i dodaju da to onda "rezultira višim cijenama nego u drugim državama članicama".

Izuzme li se Malta – gdje pola milijuna ljudi živi na površini otoka poput našeg Hvara – kao ekstrem, najvišu prosječnu cijenu zemljišta u Uniji ima Nizozemska. Hektar obradivog zemljišta tamo je 2022. godine stajao u prosjeku 85.431 euro. Drugim riječima, za cijenu jednog hektara u Nizozemskoj moglo ih se kupiti čak 23 u Hrvatskoj.

I u susjednoj Sloveniji hektar je imao poprilično paprenu cijenu. Prosjek od gotovo 23,3 tisuće eura znači da je šest hektara hrvatskog zemljišta vrijedilo kao jedan slovenskog.

Nešto detaljniji podaci, po užim statističkim regijama, također ukazuju na povezanost oskudnosti i cijene. U Hrvatskoj je obradivo zemljište najskuplje u regiji Jadranske Hrvatske. Tamo je hektar 2022. u prosjeku stajao 5.202 eura, dok je u Panonskoj Hrvatskoj za istu površinu trebalo izdvojiti 3.792 eura. Najjeftinije zemljište bilo je u Sjevernoj Hrvatskoj gdje se prodavalo za 3.127 eura po hektaru, pokazuju podaci Eurostata.

Na ovakve cijene zacijelo utječe niz raznih faktora. Mada je Panonska Hrvatska desetljećima upravo zbog plodnog zemljišta bila najbogatija domaća regija kamo su ljudi doseljavali iz drugih krajeva, spomenute cijene zemljišta ukazuju na niz drugih aktualnih problema: od rascjepkanosti parcela, preko neobrađene zemlje koju jednostavno nema tko obrađivati, pa sve do manjih prinosa u odnosu na neke druge poljoprivredno razvijenije regije i države.

Visoke cijene zemljišta u regiji Jadranske Hrvatske mogle bi biti i posljedica opće pomame za parcelama bližim obali kako bi se u oportunim kombinacijama poljoprivredno zemljište možda prenamijenilo u građevinsko. Iz nekad siromašne ribarske Dalmacije zasigurno se više ne seli kao u nekad bogatu Slavoniju.

Dostupni podaci Eurostata pokazuju i da je od 2015. godine cijena obradivog zemljišta u Hrvatskoj porasla za 36 posto – s tadašnjih 2.726 na sadašnjih 3.700 eura. Brojke za prosječni rast cijena u 27-članoj Uniji nisu dostupne, no usporedba s nekim drugim državama pokazuje da ne odudaramo previše od nekog prosjeka.

U Nizozemskoj su cijene u tom razdoblju porasle nama sličnih 40 posto, u Poljskoj 37 posto, a Sloveniji 45 posto. Najviši skok cijena u tih sedam godina bio je u Rumunjskoj gdje je hektar obradivog zemljišta poskupio za tek malo manje od 300 posto. Snažno su porasle cijene i u Češkoj i to za 170  te u Estoniji za 123 posto.

S druge strane, hektar poljoprivrednog zemljišta u Slovačkoj je od 2015. godine pojeftinio za čak 80 posto pa je 2022. godine stajao 4.790 eura. Cijene su pale i u Španjolskoj i to za dvadestak posto na prosječnih 10.263 eura.

Upravo ta cijena hektara pokazuje da zemljište u državama s tradicionalno jakom poljoprivredom čak i nije toliko skuplje u odnosu na Hrvatsku. Hektar obradive zemlje u Francuskoj je u 2022. godini stajao 6.130 eura, pokazuju podaci Eurostata. Prosjek za cijelu Uniju bio je 10.578 eura.

Kao i cijene, u Uniji znatno variraju i visine prosječnog godišnjeg zakupa zemljišta: od 57 eura za hektar u Slovačkoj do 843 eura u Nizozemskoj. Na razini cijele Unije prosjek je 2022. bio 199 eura, a Hrvatska se i tu našla među državama s najjeftinijim zemljištem.

Dapače, s prosječnih 74 eura po hektaru kod nas samo je u Slovačkoj zakup bio jeftiniji, a zanimljivo je da se, za razliku od cijena zemljišta, visina zakupa u posljednjih desetak godina nije promijenila. U 2015. godini je iznosila 73 eura za hektar.

Spomenuti podaci najsvježiji su koje je objavio Eurostat, ali se odnose na 2022. godinu. Naglasak je važan jer je 2023. godina donijela bitnu promjenu po pitanju tretmana poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj. Deset godina nakon pristupa Uniji isteklo je razdoblje u kojem je bila zabranjena prodaja poljoprivrednog zemljišta izravno fizičkim osobama iz drugih država članica.

Cijene i visine zakupa poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj među najnižima su u Europskoj uniji | Depositphotos

Zasad se ne čini da je došlo do nekog bitnijeg dodatnog interesa za domaće obradivo zemljište što bi onda moglo rezultirati u rastu cijena. No potvrdu ili demanti toga ipak ćemo trebati pričekati do trenutka u kojem budu dostupni i barem preliminarni podaci za 2023. godinu.

Do tada nas možda može veseliti da, kad su već stambene nekretnine na pragu pristupačnosti, jedan hektar poljoprivrednog zemljišta možemo ugrubo kupiti već za tri prosječne mjesečne neto plaće. U Nizozemskoj za to treba crnčiti više od tri godine. Jadni Nizozemci.