Kamatne stope krive su za usporavanje ESG-a na tržištima kapitala

Na tržištima kapitala Adria regije nemamo dobrih primjera ESG tranzicije (eng. environmental and social corporate governance – upravljanje kompanijom uz obzir prema posljedicama za okoliš i društvo). Slovenija je na tržištima kapitala bila najaktivnija, gdje se zaduživala kao država, uvjeravajući da će sredstva ulagati u određene obnovljive izvore. Srbija je također imala jedno takvo izdavanje obveznice, a u slučaju Hrvatske to je bila M+ Grupa, objasnio je glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez.

Zbog turbulencija kamatnih stopa na tržištima kapitala zbog kojih se ne može jasno definirati njihov srednji i dugi rok, Knez je u programu Hrvatske televizije pojasnio kako su one krivac za usporavanje zamaha ESG-a na svjetskim tržištima kapitala. Naveo je kako se očekivalo da bi do 2025. godine trećinu ukupnog upravljanja cjelokupne financijske imovine u svijetu mogli vidjeti povezanu s ESG-om pa istaknuo kako se nije skrenulo s putanje jer bi se cilj mogao ostvariti koju godinu nakon zadanog roka. Ipak, ustvrdio je kako ESG jest tu te da će koristiti maksimalan dio kolača na tržištima kapitala u ovoj, narednoj i godinama pred nama.

ESG je rasprostranjen na svim razvijenim tržištima. ESG prati tokove kapitala i obrnuto. Sve kompanije koje se danas smatraju relevantnima na tržištima kapitala rade na temi ESG-a, istaknuo je analitičar Knez koji smatra kako će utjecaj ESG-a čovječanstvu unaprijediti način poslovanja i života te je dodao: "Velike svjetske kompanije u svojim primarnim ciljevima imaju definirano ESG poslovanje te kompanije i upravo takve kompanije, zadnjih godina na tržištu kapitala, prolaze najbolje."

Analitičar je komentirao i opasku da je ESG možda u pomodnom trendu jer je Social Responsible Investment (SRI) postojao 1990-tih godina. Objašnjava kako je osnovna razlika u tome što se svijet zbog globalizacije okrupnjava u smislu regulative, pa je to danas na manjim ekonomskim cjelinama. Na razini Europske unije (EU) imamo cjelovitu i jedinstvenu ESG politiku koja je standardizirana i koja će se, prema Knezu, nastaviti razvijati. 

Prema planu REPowerEU, Europa je postavila službeni cilj do 2030. imati 45 posto energije iz obnovljivih izvora. Nakon krize i rata u Ukrajini, taj se cilj sve više skraćivao. Europska Komisija (EK) tu granicu sve više podiže, odnosno skraćuje njen rok, dok se Njemačka istodobno vraća elektranama na ugljen. Knez smatra kako je prošlogodišnja situacija s Rusijom i Ukrajinom bila poticaj da se takva tranzicija što prije odradi. Prema njemu, Njemačka je najbolji primjer jer su prošle godine ciljali gasiti svoje nuklearne elektrane, no sada su im potrebne za premostiti period krize izazvane u Ukrajini. "U ovom slučaju paradoksalno se vraćamo na prljavu energiju", kaže glavni analitičar Bloomberg Adrije.

Promatrajući pojedinačne mogućnosti obnovljivih izvora, npr. solarnih panela, Knez kaže kako su upravo oni jako interesantni za Hrvatsku jer se trošak njihove instalacije smanjuje za 80 posto, a zbog geografske pozicije zemlje jako je bitno da se energija proizvodi iz solara.

Pojasnio je i termin greenwashing koji neminovno prati ESG investiranja. "To je prijevara. Termin je nastao na Zapadu u hotelima, gdje se prvo počelo prakticirati s natpisima 'Ne bacajte ručnike na pod, iskoristite ih dodatni dan jer tako štitiš naš okoliš'", rekao je. Međutim, to su hoteli prije svega radili ne bi li smanjili svoje operativne troškove. A možda najbolji greenwashing primjer današnjice velike su kompanije koje u svojim reklamnim spotovima koriste obitelji nasmijanih lica, a koji poručuju kako paze na okoliš, dok su u stvarnosti veliki zagađivači tog istog okoliša.

Pad ulaganja

U zadnje dvije godine pada ulaganje u kompanije koje upravo promoviraju zelenu tranziciju, kaže Knez, ali to je, po njemu, dio cjelokupnog kolača. Za primjer je naveo prošlogodišnju korekciju najvažnijih svjetskih dioničkih indeksa, čime su i kompanije u sklopu ESG teme bile pogođene, kao i fondovi izloženi takvim kompanijama. "ESG fondovi uključuju više tehnoloških kompanija, a manje energetskog sektora. To najbolje odražava kako su se fondovi ponašali prošle godine. Energetski sektor je odlično poslovao prošle godine zbog visokih cijena energenata, dok tehnološki sektor je pod pritiskom da nema potencijala za rast", izjavio je Knez.

Iz Bruxellesa ne odustaju od toga da od 1. siječnja 2024. počinje obveza za ESG nefinancijsko izvještavanja za sve kompanije koje su dionička društva. U načelu se kompanijama propisuju pravila kakve će sve kvalitativne informacije morati objavljivati u svojim financijskim izvješćima, kako se upravlja kompanijom dugoročno u smislu zadovoljavanja ekoloških potreba, održivosti poslovanja, socijalnog utjecaja, same organizacije kompanije, ili pak koliko je žena ili društvenih manjina u menadžmentu. "Mi ćemo takva pravila morati primjenjivati jer smo EU članica, ali ipak će biti u fokusu najveća razvijena tržišta, gdje su najveće kompanije", pojasnio je analitičar.

Za bankarski sektor kaže da se brzo prilagodio na ESG zbog dvaju elemenata. Najprije jer su banke i financijski sektor najprisutniji na svjetskom tržištu kapitala, gdje će oni koji izjave da vode računa o ESG-u imati odrađene koristi, što su banke materijalizirale jeftinijim zaduživanjem na tržištu, pojasnio je Knez. Prema njemu, to će se u sve većoj mjeri širiti i na ostale sektore proizvodnje. Nadalje je tu regulativa, osobito izražena u EU-u, koja je toliko očvrsnula da reguliraju i penaliziraju poslovanje banaka ako se ne drže ESG pravila.

U televizijskom je intervjuu glavni analitičar Bloomberg Adrije zaključio kako se proces tranzicije na zeleni plan za kompanije isplatio pa je dodao: "Kompanije na svjetskim tržištima kapitala izdaju vrijednosni papir gdje kažu da, ako se drže određenih ESG pravila, plaćat će kamatu po nižoj stopi, a, ako se ne budemo pridržavali, plaćat će je skuplje. Sve više kompanija koristi blagodati takvih pogodnosti i može se očekivati da se taj broj još poveća."

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar