Sankcije mijenjaju energetske tokove u regiji: gdje je tu Hrvatska?

Američke sankcije protiv NIS-a, koji je u većinskom vlasništvu ruskog Gazprom Nefta, ostavljaju dubok trag na poslovanju Janafa, ključne hrvatske infrastrukturne tvrtke. Zbog obustave suradnje s NIS-om, kojem je prestao transportirati sirovu naftu prema rafineriji u Pančevu, i neizvjesnih pregovora s mađarskim MOL-om, Janaf se našao pred ozbiljnim izazovima.

O tome kako se Janaf, ali i Ina, nose s novonastalom situacijom te može li Hrvatska postati regionalni energetski hub, u razgovoru za Bloomberg Adria TV govorio je energetski stručnjak Ivan Brodić.

Janaf se, prema riječima Brodića, suočava s dva značajna udarca. Prvi je prekid poslovanja s NIS-om, s kojim Janaf trenutno nema suradnju zbog rizika od sekundarnih sankcija. Više od 30 posto Janafovih prihoda dolazilo je iz jedine srbijanske rafinerije, no taj je novčani tok prekinut kada je SAD ukinuo niz privremenih izuzeća od sankcija. Dobit Janafa u prvih je devet mjeseci 2025. godine smanjena za 11 posto, no svejedno je iznosila solidnih 33 milijuna eura. Tvrtka s NIS-om ima sklopljen ugovor do kraja 2026. godine, a iz tvrtke su poručili kako nije moguće procijeniti točan učinak sankcija.

"Gubitak NIS-a je nenadoknadiv u kratkom roku. Govorimo o 30 posto prihoda, a takvog partnera ne možete pronaći preko noći," istaknuo je Brodić.

Drugi udarac su teški pregovori s mađarskim MOL-om oko uvoza naftnih derivata preko Omišlja. Iako se dogovor očekuje do kraja prvog kvartala sljedeće godine, situaciju komplicira činjenica da MOL trenutno ne koristi ni kapacitete koje je već zakupio.

"Pregovori s MOL-om su ključni, no i oni su bremeniti problemima jer MOL trenutno ne koristi ni zakupljene kapacitete, što šalje loš signal. Zato i kažem da postoji realna opasnost da cijevi Janafa budu prazne u dogledno vrijeme, što će za kompaniju biti značajan udarac", upozorio je Brodić.

Spas u suncu i vjetru, ali uz birokratske kočnice

Iz Uprave Janafa poručuju da je poslovanje stabilno i da tvrtka ima dovoljno financijskih rezervi za diverzifikaciju, kao i da je Janaf u pregovorima s potencijalnim novim klijentima, kao rezultat okreta globalnim tržištima. "Uz to dodaju kako razmatraju i proširenje poslovanja na obnovljive izvore energije.

Brodić smatra da je ulaganje u novu energiju dobra odluka, no upozorava na ključnu prepreku.

"Zaokret prema obnovljivim izvorima je strateški ispravan, no Janaf ulazi u arenu u kojoj su pravila igre vrlo spora. Koliko će razvoj takvih projekata trajati ne ovisi samo o novcu. To ovisi o birokraciji, administraciji i drugim preprekama u kojima je Hrvatska među prvacima u Europskoj uniji", rekao je Brodić i dodao: "Ključnu ulogu imaju državna administracija i operator sustava, koji mora donijeti kvote za prihvat takve energije i osigurati priključak na mrežu. Bez toga, projekti uopće nisu isplativi."

Prilika za Inu i novu ulogu Hrvatske

Dok se Janaf bori s izazovima, iz Ine poručuju kako pozorno prate situaciju na regionalnom tržištu. Posebnu pažnju ta tvrtka posvećuje povećanoj potražnji na području Bosne i Hercegovine. Od ukupno 3,44 milijuna tona derivata koje je Ina prodala, u Hrvatskoj je prodano dva milijuna, a u BiH 513 tisuća tona.

Unatoč problemima, kriza otvara i priliku da se Hrvatska pozicionira kao ključni regionalni energetski hub, ne samo za plin, gdje je već postala važan igrač, već i za naftne derivate.

 

"Hrvatska ima priliku postati ključni energetski koridor za srednju Europu, ne samo za plin preko LNG terminala, već i za naftu preko Janafa. Naša infrastruktura je u jako dobroj poziciji da zadovolji potrebe Mađarske i Slovačke", zaključuje Brodić, dodajući ipak kako je situacija s naftom znatno kompliciranija nego s plinom.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.