Što gledaju djeca na internetu? Pogledajte najtraženije sadržaje i aplikacije u 2025.

U današnjem digitalnom okruženju koje se stalno mijenja, djeca sve ranije i intenzivnije prihvaćaju nove tehnologije i platforme, koristeći ih više nego ikada prije. Umjesto tradicionalnog surfanja, sve se više oslanjaju na globalne digitalne ekosustave poput YouTubea, WhatsAppa i TikToka, dok interes za umjetnu inteligenciju, posebice za chatbotove poput ChatGPT-a i Character.AI-ja, bilježi snažan porast. 

Istraživanja pokazuju da djeca u dobi od osam do 10 godina prosječno provode šest sati dnevno pred ekranom, dok ona između 11 i 14 godina čak devet sati dnevno.

Najnovije izvješće tvrtke Kaspersky, objavljeno povodom Međunarodnog dana djeteta, otkriva kako djeca diljem svijeta, uključujući i regiju, koriste internet, koje aplikacije zaokupljaju njihovu pozornost, što najviše pretražuju i kako se njihove navike iz godine u godinu mijenjaju.

Svake godine novi digitalni trendovi oblikuju način na koji djeca istražuju svijet.

Ove je godine zabilježen nagli rast interesa za alate umjetne inteligencije. Dok se nijedna AI aplikacija nije našla među 20 najkorištenijih u razdoblju od 2023. do 2024., sada se na toj listi našao Character.AI, što pokazuje da djeca ne samo da su znatiželjna prema umjetnoj inteligenciji – već je aktivno uključuju u svoj digitalni život.

Više od 7,5 posto svih pretraga odnosilo se na AI chatbotove, pri čemu su se posebno istaknuli ChatGPT, Gemini i osobito Character.AI, platforma koja korisnicima omogućuje stvaranje ili komunikaciju s botovima koji oponašaju stvarne ili izmišljene osobe.

To je značajan porast u odnosu na prošlu godinu: u izvješću za 2023.–2024. pretrage vezane uz umjetnu inteligenciju činile su tek 3,19 posto svih pretraga, što znači da su se ove godine više nego udvostručile.

AI i rizici

Stručnjaci naglašavaju da nisu sve interakcije s chatbotovima bezopasne. Neki botovi mogu izložiti djecu emocionalno intenzivnom sadržaju, dezinformacijama ili temama neprimjerenima njihovoj dobi, osobito kada botove rade ili prilagođavaju drugi korisnici. Budući da se te platforme često oslanjaju na korisnički generiran sadržaj i mogu imati slabiju moderaciju, ključno je otvoreno razgovarati s djecom o njihovom korištenju AI alata i postaviti roditeljske kontrole koje pomažu obiteljima da ostanu informirane, uključene i zaštićene.

Iako su memovi ove godine činili manji dio pretraga, i dalje otkrivaju dublje slojeve dječje digitalne kulture.

Mnogi najpopularniji memovi spadaju u tzv. brainrot, oblik apsurdnog i namjerno kaotičnog humora koji se širi putem kratkih videa.

Među najpretraživanijima bili su talijanska fraza "tralalero tralala" i glazbeni mim "Tung Tung Tung Sahur". Te fraze mogu djelovati nasumično odraslima, no djeci predstavljaju zajedničke šale koje se brzo šire među platformama.

Google

Jedan od noviteta koji je privukao pozornost jest i Sprunki, ritmička igra u pregledniku koja kombinira glazbu i vizualnu interakciju. Igrači moraju pogađati ritam u skladu s brzom glazbom, što iskustvo čini istovremeno imerzivnim i fizički angažirajućim.

Zahvaljujući svojoj šarenoj crtanoj grafici i zaraznoj igrivosti, igra postaje sve popularnija među mlađom publikom. To potvrđuju i Googleove pretrage, ali i YouTube, gdje se Sprunki našla među pet najtraženijih igara, uz bok favoritima poput Brawl Starsa i Robloxa.

YouTube

Poznate navike i dalje prevladavaju. Streaming platforme čine 17,94 posto svih pretraga na Googleu među djecom.

YouTube i dalje prednjači među aplikacijama s Androida s 34,13 posto udjela u ukupnim upitima. Slijede TikTok (12,69 posto), Viber (9,5 posto) i Instagram (9,28 posto).

Snapchat gubi na popularnosti sa svega 1,59 posto udjela, a Facebook više i nije na listi, zbog gotovo zanemarive prisutnosti.

Ta promjena odražava evoluciju komunikacijskih navika jer djeca sve više koriste aplikacije za chat kako bi međusobno dijelila poveznice, memove i kratke videosadržaje.

Video sadržaji i igre i dalje su među najtraženijim temama.

Netflix, Twitch i Disney+ zadržali su svoju privlačnost. Kada je riječ o igrama, djeca i dalje preferiraju Roblox i Minecraft, dok portal Poki, koji nudi stotine besplatnih, brzih i preglednički dostupnih igara, postaje sve popularniji.

Djeca slušaju Eminema

Glazba je najpopularniji sadržaj na omiljenoj platformi djece YouTubeu s 21,11 posto udjela, što je značajan porast u odnosu na prošlogodišnjih 17,12 posto. Djeca su tražila različite izvođače i žanrove, od phonka i nightcorea do pjesme Anxiety od Jayle Ji'mye Hickmon – Doechii, klasika Billie Eilish Pirate Baird O'Connell i Taylor Swift, megapopularne Sabrine Carpenter te neizostavnog Marshalla Mathersa – Eminema.

Najpopularnija pjesma bila je like JENNIE od Jennie Kim, dok je najtraženija grupa bila njen Blackpink.

Na drugom mjestu sa 17,17 posto nalaze se pretrage vezane uz YouTubeove vlogere i kanale.

Ovogodišnje istraživanje pokazuje da djeca imaju prilično stabilne digitalne navike i okruženje. Gledaju YouTube, igraju Minecraft i Roblox te prate serije na Netflixu.

To su sadržaji koji će im u budućnosti izazivati nostalgiju, uz K-pop kao glazbenu podlogu njihova odrastanja. Ipak, neki trendovi brzo nestaju. Primjerice, Fortnite je donedavno bio dominantna igra, ali ju je zamijenio Brawl Stars.

YouTube

Najpromjenjivija kategorija ostaju memovi, koji gotovo svakodnevno donose nove likove, pjesme, pa čak i cijele "meta-univerze". Dok su odrasli još uvijek šokirani fenomenima poput Skibidi Toileta, danas ih zbunjuje novi brainrot sadržaj i njegova apsurdnost. No iako memovi dolaze i odlaze, Minecraft Let's Play videi i TikTok plesovi na najnovije K-pop hitove ostaju.

Stručnjaci podsjećaju na činjenicu koju više nije potrebno dokazivati – djeca su ta koja prva svladavaju nove tehnologije. To istraživanje pokazuje da ne samo da koriste ChatGPT, već i sami stvaraju likove uz pomoć chatbotova i komuniciraju s njima putem platformi poput Character.AI-ja.

Dok većina odraslih još uvijek pokušava razumjeti same temelje umjetne inteligencije, djeca ju već prirodno uključuju u svoj svakodnevni digitalni svijet. Stručnjaci stoga naglašavaju da ako ih želimo zaštititi na internetu, nije dovoljno samo držati predavanja o opasnom sadržaju. Moramo pokušati razumjeti što ih uistinu zanima i na temelju toga blago usmjeravati njihov digitalni razvoj, bez strogih zabrana.