Tedeschi: Za vrhunski kriminal u Ini odgovorna je Uprava

U Ini se dogodio vrhunski kriminal, ali to nije odgovornost Nadzornog odbora ni revizije nego Uprave. Nadzorni odbor nadzire rad Uprave, a revizori verificiraju dokumente koje im ona podastire, ustvrdio je Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe, na otvorenju prijava za EY Poduzetnika godine koje se održalo u četvrtak u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

Tedeschi je pojasnio kako u javnosti postoji nerazumijevanje uloga tih tijela te da bi mediji trebali poraditi na tome da to građanima razjasne. "Kako će revizori vidjeti da je nestala milijarda kuna? Možemo reći da je zakazala interna kontrola u Ini, ali govoriti o odgovornosti revizora? Moramo znati što on radi. Ja bih zadnji nekoga ekskulpirao, ja sam za transparentnost", komentirao je plinsku aferu prvi čovjek Atlantica te se osvrnuo na Inin model korporativnog upravljanja za koji je kazao kako nije mogao spriječiti izlazak iz pravnog okvira i djelovanje van ovlasti.

"Obavezno se treba obračunati protiv kriminala, Ina je u interesu građana i države, mora se promijeniti način upravljanja, interne kontrole, ali kriminal će postojati dok je svijeta i vijeka", istaknuo je Tedeschi i dodao kako se to može dogoditi u svim kompanijama neovisno o tome koliko upravljanje bilo kvalitetno.

U raspravu se uključio i domaćin događanja Berislav Horvat. Predsjednik Uprave konzultantsko-revizorske tvrtke EY Hrvatska, koja je do 2021. godine bila zadužena za reviziju u Ini, istaknuo je kako im je transparentnost u komunikaciji jako bitna.

Berislav Horvat | EY Hrvatska

"Revizija daje razumno uvjerenje da financijski izvještaji u cjelini nisu materijalno pogrešni, ona ne daje apsolutno uvjerenje jer bi to značilo da se pogleda svaku transakciju u cijeloj godini. Mi svakako stojimo iza rada koji smo napravili i nije problem u reviziji. Više od toga vam ne mogu reći", nadovezao se Horvat.

Civilizacijski uspjeh

Iako je Ina ovih dana nezaobilazna tema, u fokusu druženja u HUP-u ipak je bila narav utjecaja ulaska u eurozonu na hrvatske poduzetnike. Predsjednik žirija programa EY Poduzetnik godine Tedeschi je poručio kako je ulazak u eurozonu za vrijeme krize civilizacijski uspjeh Hrvatske.

Miljenko Borščak, osnivač i suvlasnik tvrtke Bomark Pak koja proizvodi stretch folije, nije skrivao oduševljenje što će s prvim danom 2023. godine službena valuta Hrvatske postati euro. To će, ustvrdio je, njegovoj tvrtki koja većinu prihoda ostvaruje na europskom tržištu savršeno odgovarati.

"Ulaskom u eurozonu Hrvatska se vraća među civilizirane zemlje. Imati zajedničku valutu s velikim zemljama kao što je Njemačka je povlastica, kao i to da možemo biti član tog elitnog kluba", rekao je prošlogodišnji dobitnik nagrade EY Poduzetnik godine.

Energetska kriza

Direktor Bomark Paka Stiven Toš osvrnuo se na troškove energije koji europske proizvođače na globalnom tržištu čine nekonkurentnima. No uvjeren je da Europa neće dopustiti da proizvođači budu u lošijem položaju u odnosu na konkurenciju s drugih kontinenata. Pozdravio je i pandemijski trend u kojem su se kompanije u želji za stabilnom opskrbom okrenule europskim proizvođačima.

"Dugoročno će ova situacija omogućiti da se Europa osvijesti i da shvati kako treba imati vlastitu proizvodnju da ojača gospodarstvo. Treba samo preživjeti idućih šest mjeseci i plinsku krizu u kojoj će cijene još više rasti, ali moramo preživjeti. Ako nećemo mi, tko će?", konstatirao je Toš.

Ulazak u eurozonu trebao bi uz eliminaciju valutnog rizika pomoći i u smanjivanju inflacijskog rizika. U državama koje nisu dio eurozone stope inflacije su puno više. Cijena novca će rasti, ali Europska središnja banka će to i dalje pokušavati regulirati. Hrvatska će biti u povoljnijoj situaciji i što se tiče zaduživanja i što se tiče kamatnih stopa, a povećat će joj se i likvidnost, utješno je rekao financijski direktor Erste & Steiermärkische banke Krešimir Barić.

Vladine mjere

Dugu zimu s visokim troškovima hrvatska Vlada pokušat će ublažiti paketom mjera. No, Tedeschi ističe, ova je kriza veća od Hrvatske te Vlada nema ni vreću novca ni mehanizme kojima bi zaštitila baš sve. Bitno je da zaštiti najugroženije i da poduzetnicima pomogne održati poslovanje.

"Mi moramo kao lideri biti svjesni da uvjeti neće biti isti kao prije pet godina. Ako će to značiti manju profitabilnost, ali uz zadržavanje istog nivoa zaposlenosti, ja bih bio umjereni optimist. Nismo svi jednako pogođeni, nemamo svi ni jednake situacije, pa ni na jedan set mjera nećemo jednako gledati. Račun za struju ili za plin svakome od poslovnih subjekata drugačije utječe na profitabilnost. Samim time što smo dio EU-a znači da nismo izolirani i sami i da ćemo lakše prebroditi krizu. Pitanje je koliko bi danas još i više klimali i kakva bi nam bila perspektiva da Hrvatska nije članica EU-a, eurozone, Schengena i NATO-a", zaključio je Tedeschi, dodajući kako trenutačno živimo u doba neviđenih kriza za koje nitko nije školovan, ali, dodao je, što te ne uništi, to te očvrsne.

EY izbor

Na otvorenju panel-rasprave o utjecaju ulaska eurozone na poduzetnike kojom je obilježeno otvaranje prijava za ovogodišnji izbor EY Poduzetnika godine Horvat je naglasio kako mu je motivacija dovođenja tog izbora u Hrvatsku bila da se poduzetništvo popularizira i da se pokažu ljudi koji u sjeni raznih negativnih medijskih natpisa uspješno rade svoj posao. Ironično, na kraju je u prvi plan opet dospjela jedna priča koja potpada u tu kategoriju.

Horvat je istaknuo kako su prijave za osmi izbor EY Poduzetnika godine otvorene za sve tvrtke koje posluju više od tri godine i imaju više od 20 zaposlenih.

Poduzetnici kao i oni koji žele nominirati uspješne poduzetnike mogu to učiniti do kraja studenog na službenoj internetskoj stranici tvrtke EY. Ime novog hrvatskog poduzetnika ili poduzetnice koji će Hrvatsku predstavljati na svjetskom izdanju EY Poduzetnika godine bit će poznato na svečanom proglašenju u ožujku iduće godine.

O tome tko će dobiti tu titulu odlučivat će neovisni žiri koji čine poduzetnici Emil Tedeschi, Nenad Bakić i Saša Cvetojević te dosadašnji laureati programa Alan Sumina, Đuro Horvat, Marko Pipunić, Mate Rimac, Silvio Kutić, Hrvoje Josip Balen, a u ovom izdanju priključuje im se i prošlogodišnji pobjednik Miljenko Borščak.