Avet insolventnosti sve se više nadvija nad gospodarstvo

Hrvatska se suočava s povećanjem bankrota. Samo u prvih osam mjeseci, 3301 tvrtka podnijela je zahtjev za stečaj, što je više u usporedbi s 2842 tvrtke u istom razdoblju 2023. godine. Prema najnovijem istraživanju austrijskog društva za upravljanje potraživanjima i rizicima Acredije, broj insolventnih tvrtki u Hrvatskoj porast će za 16 posto ove godine.

"Turizam, koji čini gotovo (...) petinu hrvatskog BDP-a, ostaje osjetljiv na vanjske šokove, poput rata u Ukrajini", ističe Michael Kolb, član uprave Acredije. "Istovremeno, globalne ekonomske nesigurnosti dovode do pada potražnje, a posebno su pogođeni maloprodaja, građevinarstvo i proizvodna industrija."

Međutim, u Acrediji očekuju da će se stopa insolventnosti stabilizirati do 2025., a ulaganja iz EU-ovih fondova mogla bi ponovno pokrenuti gospodarski rast.

I na globalnoj razini bilježe porast, štoviše, očekuju da će globalna dinamika insolventnosti tvrtki porasti većom brzinom od onoga što se prethodno predviđalo. "Na početku godine, predvidjeli smo porast od devet posto stečajeva na globalnoj razini za 2024. godinu. Međutim, situacija s insolventnošću je znatno eskalirala, zbog čega smo morali promijeniti našu prognozu na porast od 11 posto", objašnjava Kolb.

Više od polovice svjetskog BDP-a bit će pogođeno dvoznamenkastim povećanjem. Na međunarodnoj razini, predviđa se povećanje globalnih bankrota od 11 posto u 2024. s 14 posto u EU-u. Do 2025. godine, globalna insolventnost tvrtki mogla bi porasti za dodatna dva posto, dok se u EU-u očekuje pad od pet posto. Globalni oporavak ne očekuje se prije 2026. godine.

Ove godine, najveći porast insolventnosti zabilježen je u Kanadi i Singapuru, od po 39 posto, dok u Europi prednjače Nizozemska s 35 posto i Irska s 33 posto.

Globalni i regionalni indeksi, kvartalno

Za Njemačku, jednog od ključnih izvoznih partnera Hrvatske, predviđa se porast od 25 posto ove godine. U 2025. godini očekuje se da će Njemačka koja ima porast od četiri posto, kao i Italija, biti među rijetkim zemljama EU-a u kojima će broj bankrota tvrtki i dalje rasti.

"Neočekivan nagli porast insolventnosti tvrtki rezultat je slabe potražnje, geopolitičke nesigurnosti i nesrazmjernih uvjeta financiranja s jedne strane", ističe Kolb. "S druge strane, to je i dio normalizacije globalnog stanja insolventnosti."

1,6 milijuna radnih mjesta u opasnosti

Globalno raste broj bankrota tvrtki, posebice u građevinskom sektoru, maloprodaji i uslužnim djelatnostima, a raste i ukupan iznos dugovanja. Ono što se ističe je rekordna razina bankrota velikih razmjera, pri čemu je posebno pogođena zapadna Europa. To također povećava rizik od gubitka radnih mjesta. Do 2025. godine, oko 1,6 milijuna radnih mjesta u Europi i Sjevernoj Americi moglo bi biti ugroženo, što bi bila najviša razina u posljednjih deset godina.

Pad kamatnih stopa je olakšanje, ali nije čarobno rješenje. Postoje pozitivne vijesti o inflaciji, koja se postupno približava ciljanoj stopi od dva posto, što bi moglo omogućiti daljnje smanjenje kamatnih stopa od središnjih banaka.

Postupno ublažavanje monetarne politike moglo bi olakšati poslovanje, ali to nije čarobno rješenje za tvrtke koje se bore s financijskim problemima. "Niže kamatne stope smanjuju troškove zaduživanja i poboljšavaju novčani tok, ali ne rješavaju sve financijske izazove s kojima se tvrtke suočavaju", zaključuje Kolb.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar