Bilo da širi teorije zavjere ili organizira nerede, aplikacija za razmjenu poruka Telegram postala je središte ekstremističkih aktivnosti na internetu. Servis pokrenut 2013. godine jedna je od najpreuzimanijih aplikacija na svijetu.
Opcija privatnog chata omogućila je Telegramu da postane slobodan prostor za otvorene rasprave u zemljama s autoritarnim režimima. Međutim, zbog relativno blagih mjera moderiranja sadržaja, Telegram je sada glavna meta vlada koje nastoje zaustaviti kriminalne aktivnosti i širenje dezinformacija koje mogu destabilizirati društva.
Dana 24. kolovoza, francuske vlasti uhitile su glavnog izvršnog direktora Pavela Durova zbog navodnog propusta u poduzimanju mjera za sprječavanje kriminalne upotrebe Telegrama, uključujući širenje materijala koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece. Tvrtka je izdala priopćenje u kojem navodi da poštuje europske zakone.
Čitaj više
Macron uvjerava da uhićenje Durova nije bilo politički motivirano
Oštro osuđujući ono što naziva lažnim informacijama o uhićenju Pavela Durova, Macron je izjavio da to "ni na koji način nije politički motivirana odluka".
27.08.2024
Veliki pad toncoina, vezanog uz Telegram, nakon uhićenja Pavela Durova
Cijena TON-a potonula je za čak 25 posto, dosegnuvši razinu od 5,24 dolara, dan nakon vijesti o Durovljevu uhićenju.
26.08.2024
Uhićenje Pavela Durova izazvalo zgražanje i osude diljem svijeta
Nakon uhićenja osnivača Telegrama, s brojnih strana stižu snažne reakcije podrške i zahtjevi za njegovim oslobađanjem.
26.08.2024
Nakon uhićenja izvršnog direktora, iz Telegrama tvrde da nemaju što skrivati
Izvršni direktor aplikacije Telegram Pavel Durov uhićen je u nedjelju u zračnoj luci Bourget u blizini Pariza.
26.08.2024
Što je Telegram?
To je usluga za razmjenu tekstualnih poruka koja izgleda i funkcionira slično kao WhatsApp, s dodatnim značajkama sličnim onima koje možete pronaći na platformama kao što su X ili Facebook. Telegram koristi stotine milijuna ljudi diljem svijeta kao jednostavno sredstvo svakodnevne komunikacije.
Korisnici također mogu objavljivati priče, stvarati grupe za raspravu ili osnivati takozvane kanale. Kanal može privući milijune pretplatnika i postati utjecajno mjesto za vijesti i informacije.
Novi korisnici moraju pristati da neće slati neželjene poruke ili prijevarne sadržaje, promovirati nasilje ili objavljivati ilegalni pornografski sadržaj. Međutim, u praksi, moderiranje sadržaja je manje strogo u usporedbi s velikim društvenim mrežama sa sjedištem u SAD-u. Moderatori općenito uklanjaju eksplicitne pozive na nasilje.
Koliko je Telegram privatan?
Razina enkripcije na Telegramu ostaje nejasna. Dok konkurentske usluge za razmjenu poruka poput WhatsAppa i Signala koriste end-to-end enkripciju po defaultu, što se smatra jednim od najboljih načina zaštite korisničkih poruka, Telegram to ne čini.
Umjesto toga, Telegram nudi end-to-end enkripciju samo korisnicima koji započnu "tajni chat", čime se poruke čine nečitljivima za Telegram i bilo koga tko bi ih pokušao presresti. Telegram se također oslanja na vlastite protokole enkripcije, što znači da, za razliku od Signala, stručnjaci za sigurnost ne mogu testirati i potvrditi da tvrtka radi ono što tvrdi.
Zašto je Telegram tako moćan alat za ekstremiste?
Sadržaj na Telegramu se ne distribuira korisnicima na temelju njihove povijesti angažmana na isti način kao na drugim platformama poput X-a, TikToka ili Facebooka.
Međutim, govor mržnje i dezinformacije i dalje mogu postati viralni na Telegramu. Jedan od razloga za to je mogućnost korisnika da prenose svoj sadržaj s jednog kanala na druge. Korisnici koji prate kanal za pristaše američkog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa, na primjer, mogu biti ciljani od teoretičara zavjere koji objavljuju poveznice na svoje kanale s agresivnijim političkim sadržajem.
Ako korisnici slijede te poveznice, mogu se naći u interakciji s radikalnijim korisnicima koji dijele ekstremnije stavove.
Zašto su vlade zabrinute zbog Telegrama?
Vladama je vrlo teško pratiti ekstremiste koji koriste Telegram za slanje lažnih informacija izravno pojedincima u chat sobama ili na kanalima. Agencije za provođenje zakona imaju više utjecaja na tvrtke poput Facebooka i WhatsAppa, koje su u vlasništvu Meta Platformsa, da im pomognu identificirati korisnike uključene u nezakonite aktivnosti, budući da je Meta javno kotirana tvrtka sa sjedištem u SAD-u. Međutim, kada je riječ o Telegramu, koji je smješten u Dubaiju, vlade su se pokazale uglavnom nemoćnima.
Posebno su aktivni proruski računi na Telegramu, koji šire dezinformacije s ciljem potkopavanja podrške Ukrajini. Ruski obavještajci koristili su Telegram za regrutiranje sitnih kriminalaca kako bi izveli sabotaže u europskim prijestolnicama. Telegram koriste i mnogi Ukrajinci, uključujući predsjednika Volodimira Zelenskog.
Uhićenje Durova predstavlja izvanredan trenutak za Telegram, koji godinama odbija zahtjeve za uklanjanjem zlonamjernog sadržaja. Francuske vlasti ispitale su Durova u sklopu slučaja koji je pokrenula jedinica za kibernetički kriminal u uredu pariškog tužitelja. Istraga se fokusira na niz optužbi, uključujući tvrdnje da je Durov odbio pomoći vlastima u provođenju legalnih prisluškivanja osumnjičenika te da je Telegram omogućio prodaju materijala koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece, navodi vlada.
Telegram je optužbe u priopćenju nakon Durovljeva uhićenja nazvao apsurdnima.
Koja je bila uloga Telegrama u neredima u Velikoj Britaniji?
Telegram je korišten za poticanje i koordinaciju antiimigrantskih nereda u Velikoj Britaniji početkom kolovoza. Nakon ubojstva triju djevojčica u Southportu, na sjeveru Engleske, 29. srpnja, ekstremisti su koristili Telegramove kanale kako bi poticali mržnju prema muslimanima, dijelili lokacije i ciljeve za napade te širili praktične savjete za potencijalne izgrednike, prema studiji londonskog think tanka za borbu protiv ekstremizma Institute for Strategic Dialogue.
Studija je pregledala 16 istaknutih Telegramovih kanala i grupa koji su "aktivno objavljivali, hostali i dijelili sadržaje protiv muslimana i migranata povezane s neredima". Utvrđeno je da je šest kanala, stvorenih kao izravan odgovor na nerede, uklonjeno s platforme 5. i 6. kolovoza.
Na pitanje o ulozi Telegrama u neredima u Velikoj Britaniji, glasnogovornik Telegrama izjavio je da njihovi moderatori "aktivno prate situaciju i uklanjaju kanale i objave koje sadrže pozive na nasilje". Praćenje uključuje izravan nadzor javnih dijelova platforme, korištenje UI alata i prijava korisnika, dodao je glasnogovornik.
Premijer Keir Starmer odgovorio je obećanjem da će pojačati nadzor nad društvenim mrežama koje su pomogle potaknuti nemire.
Koji su korijeni Telegrama?
Telegram su osnovali Pavel Durov, ruski poduzetnik, i njegov brat Nikolaj, programer i matematičar. Braća su stekla bogatstvo osnivanjem ruske društvene mreže VKontakte (VK) 2006. godine. Pavel je pobjegao iz zemlje i prodao svoj udio u VKontakteu. U to vrijeme rodila se ideja o Telegramu, pri čemu je Nikolaj razvio sustave za prijenos podataka na platformi.
Pavel, kojeg ponekad nazivaju ruskim Markom Zuckerbergom, i dalje živi u samonametnutom egzilu. Često dospijeva na naslovnice zbog svog bogatstva, s procijenjenom neto vrijednošću većom od 10 milijardi dolara.
Telegram je postao neraskidivo povezan s kriptovalutama i izdao vlastitu početnu ponudu novčića (ICO) 2018. godine, nazvanu Telegram Open Network.
Kako se Telegram financira?
Godine 2020. Pavel Durov najavio je planove za monetizaciju platforme nakon što od njena stvaranja nije ostvarivao nikakav prihod. Verzija temeljena na pretplati, Telegram Premium, pokrenuta je 2022. godine. Korisnici mogu plaćati naknadu za poboljšano iskustvo korištenja Telegrama, uključujući brže preuzimanje i veće datoteke za prijenos.
Telegram je također uveo sustav nagrađivanja koji omogućuje kreatorima sadržaja da zadrže 50 posto prihoda ostvarenog od oglašavanja na njihovim kanalima. Većina financiranja platforme, međutim, i dalje dolazi od samih osnivača.