Ljubenko: Fortenova je prvi važni slučaj na kojem se testiraju sankcije

Ne prestaju reakcije oko kupnje 43,4 posto udjela u Fortenova grupi koje je od ruskog Sberbanka kupio Saif Alketbi iz UAE-a. Iz ruske banke tvrde kako je prodaja realizirana i da su u potpunosti isplaćeni, dok iz Fortenove i domaćih institucija poručuju kako od cijele priče nema ništa jer nisu dobivene dozvole potrebne da se izbjegnu sankcije koje je EU uvela Rusiji. I dalje je mnogo nepoznanica u tom slučaju.

Ekonomski analitičar Hrvoje Japunčić smatra kako ova transakcija s arapskim investitorom nije od jučer, te da ćemo vrlo brzo biti svjedoci jesu li nadležna tijela u Kraljevini Nizozemskoj informirana ili će biti tražena dozvola za provedbu same transakcije.

"Nije baš sve onako kako se predstavlja u javnosti. Vlasnički paket Sberbanka prodaje se već nekoliko mjeseci. Od trenutka kada je Agrokor grupacija došla u probleme Sberbank grupacija je radila na tome da povrati dio sredstava koje su dali kroz kreditne aranžmane. Godine 2017. mali dio je vraćen od obitelji Todorić, nešto je direktno išlo kroz segment nagodbe, a veći dio je banka nadomjestila kroz porezne olakšice u Ruskoj Federaciji. I ostala je zamjena duga za kapital. Od 2019. do 2020. godine banka je direktno ili indirektno tražila potencijalnog kupaca za vlasnički paket", komentirao je Japunčić.

I onda dolazi rat u Ukrajini. Dolazi i sedmi paket sankcija, objašnjava Japunčić, koji je 21. srpnja donijela Europska komisija, kojim je definiran i spektar (djelovanja, op.a.) Sberbanke i dodatni datum od 31. listopada, u kojem je definirano daljnje sužavanje mogućnosti vlasničkih upravljačkih prava Sberbanke."Mišljenja sam da su jedina mjerodavna adresa za prihvaćanje ili neprihvaćanje nadležna tijela iz Nizozemske", dodao je.

Ekonomski analitičar i savjetnik Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova Andrej Grubišić rekao je kako treba biti oprezan, ne skakati na prvu i proglašavati transakciju paravanom.

"Ne treba polaziti od teze kako je riječ o naivnom investitoru i naivnoj transakciji", smatra Grubišić.  U intervju koji je dao arapski investitor imao je prilike, kaže, pročitati da je bio izrazito suzdržan i ono što je rekao ne čini mu se nelogičnim. "Oni u Fortenovi vide biznis s hranom i vodom. Dio hrvatske javnost stječe dojam da vlasnik kompanije može fizički odnijeti prirodne resurse iz Hrvatske. Da bi proizvodili hranu trebate zemlju, zemlju ne možete odnijeti", objasnio je Grubišić za Hrvatski radio.

Hrvatska, smatra Grubišić, ima u ruci sve poluge i pokazala je kako ne mora biti vlasnik bilo čega da bi bilo kome zabranili i ograničili rad. "U COVID-u su zabranili rad restoranima, hotelima i kafićima, a da im nisu bili vlasnici", rekao je Grubišić.

Dodaje kako bi ovo promatrao kao jedan poslovni potez koji sa sobom nosi određene rizike, "ali ne bi umanjio činjenicu kako je transakcija sklopljena uz tzv. odložne uvjete gdje će se potencijalno dio ili cijela isplata ovisiti o dobivanju svih potrebnih odobrenja".

Uračunati rizik

Odvjetnik i stručnjak za trgovačko pravo Mićo Ljubenko smatra kako je ulagaču sve je bilo poznato.

"To što je u zadnji tren išao u akviziciju nije ništa neobično. On sigurno nema kratkoročne i brze planove. Računao je na rizik da će pravno biti upitna provedba, te da će trebati dosta vremena da se pravno razjasni. S druge strane, potpuno je legitiman njegov interes da ulaže", rekao je Ljubenko.

Ljubenko smatra da se, kada govorimo o kompaniji objektivno pravno ništa nije dogodilo. "Te su dionice do sada bile bez prava glasa, a kako sada stvari stoje i dalje ostaju bez prava glasa", objasnio je.

Odvjetnik Ljubenko ne bi povezivao činjenicu da je tvrtka osnovana u Nizozemskoj s činjenicom pravne sankcije i odobrenja. "Cijeli se taj proces definirao ove godine silom okolnosti, a tvrtka je tamo osnovana prije dvije, tri ili više godina, tako da to jedno s drugim nema veze."

Pokazuje se očitim, objašnjava, kako su za provedbu transakcije potreba odobrenja hrvatskih i nizozemskih nadležnih tijela. "Pravna logika govori da neće prvo odobravati hrvatska nadležna tijela, nego obratno. Za sada imamo podatak da nizozemska nadležna tijela nisu dobila zahtjev za odobrenje. Tu će se postaviti pravno pitanje što ako zahtjev nije podnesen u roku, može li se naknadno o njemu odlučivati", istaknuo je.

Savršeno političko pitanje

"Ne smijemo podcijeniti činjenicu da je Fortenova savršeno političko pitanje na lokalnoj razini, a sankcije su savršeno političko pitanje na međunarodnoj razini", komentirao je ekonomski stručnjak Grubišić.

Ljubenko se osvrnuo se i na izjave hrvatskih političara koji pozivaju da se uključi DORH. "To je u duhu brzih izjava. Imamo pravnu situaciju da se cijeli taj proces mora sagledavati kroz pravila koja je postavila EU u vidu tih sankcija. Još nemamo jasnu sliku je li netko nešto povrijedio ili prekršio neki propis", rekao je Ljubenko.

Na upit vrijedi li to za gospodina Borojevića i Filipovića, rekao je kako ne možemo u to ući jer je on u posebnoj ulozi - konzultanta, savjetnika.

Sankcije kao pravni propis nešto su novo, vrlo loše dosad testirano u praksi, smatra Ljubenko. Nemamo slučajeve u drugim članicama EU-a što se pravno događa u slučaju kršenja sankcija.

"Možda smo jedan od prvih važnijih slučajeva gdje će se to pokušati provoditi. Nemamo do kraja razjašnjenu ni provedbu sankcija, koja su prava ruskih ulagača, ruskog kapitala, imaju li pravo glasa ili ne dok traju sankcije. A osim prava glasa tu je i pravo raspolaganja imovinom i pravo na isplatu dobiti", objasnio je Ljubenko.

Na pitanje je li hrvatska Vlada trebala znati što se događa, rekao je "ako nije mogla tada nije ni trebala". Moguće je, smatra Ljubenko,  u poslovnom svijetu da se transakcija odvije na brzi način i to ne znači da je u pitanju ičija pogreška.

"Neizvjesno je što će dalje biti s pravnim procesom i provedbom sankcija. Cijeli sustav sankcija privremenog je karaktera. Ne znamo koliko će trajati ratne okolnosti i kako će EU dalje kreirati sankcije", istaknuo je Ljubenko.

Ne za lex Fortenova

Apsolutno ne za lex Fortenovu, poručio je Japunčić. "Determiniranost ove cijele situacije proizlazi iz provedbe oblika, koncepta nagodbe od 2017. gdje je dozvoljena mogućnost da se krovna kompanija kao takva osniva primarno radi pravnog okvira, ali i poreznih pluseva u Nizozemskoj".

Ljubenko također smatra kako nije realno očekivati donošenje lexa Fortenova te kako za time i ne postoji potreba. "Trebamo izbjegavati interventne zakone jer je to vrlo rizično u smislu pravne sigurnosti", zaključio je Ljubenko.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar