.webp){kind=icon}
Suprotno tvrdnjama Vlade da obustavljanje isporuke ruskog plina Hrvatskoj ne bi teško palo, ruski embargo najteže bi nas pogodio, procjena je Europske mreže operatera prijenosnog sustava za plin (ENTSOG) koja okuplja kompanije za transport plina zemalja članica EU. Prestane li Rusija isporučivati prirodni plin Europskoj uniji, Hrvatska će moći popuniti najviše 30 posto svog plinskog skladišta, piše Jutarnji list.
Izvješće ENTSOG-a baca dugu sjenu na konstatacije službenih tijela o tome kako Hrvatska uživa visok stupanj sigurnosti od mogućeg prekida isporuke ruskog plina.
“U slučaju obustave isporuke ruskog plina većina članica EU neće moći ostvariti više od 80 posto planirane popune zaliha plina sa značajnim odstupanjima među njima. Naša je analiza pokazala ograničenost uvoznih kapaciteta u srednjoj i istočnoj Europi te ograničenja u infrastrukturi na sjeverozapadu i istoku Europe. To su faktori koji ograničavaju moguće ublažavanje manjka plina”, ističe ENTSOG.
Zavrtanje pipe, prema njima, najmanje bi škodilo Velikoj Britaniji, Belgiji, Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu koji bi svoje zalihe plina uspjeli dovesti do razina od 90 do 100 posto. U drugoj su skupini Njemačka, Nizozemska i Italija čija bi skladišta došla do razina zapunjenosti između 30 i 60 posto. Međutim, u analizi se ističe da te države raspolažu s 50 posto skladišnih kapaciteta za plin u Europskoj uniji. U najnepovoljnijem položaju su Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Austrija, Slovenija, Bugarska i Rumunjska koje bi u slučaju embarga na ruski plin uspjele popuniti najviše 35 posto svojih skladišnih kapaciteta. U tu je kategoriju ENTSOG svrstao i Hrvatsku.
Litva, Finska i Estonija izuzete su iz projekcija o popunjenosti skladišta tijekom sezone grijanja, ali napominje se kako upravo iz tih zemalja zemlje srednje i jugoistočne Europe nabavljaju plin tijekom ljeta.
