.webp){kind=icon}
Europska komisija (EK) kao jednu od sastavnica plana odvajanja od ovisnosti o uvozu ruskih fosilnih goriva priprema strategiju prema kojoj bi se dinamika izgradnje solarnih panela na području Europske unije (EU) udvostručila.
Prema nacrtu plana, Europska komisija želi instalaciju solarnih panela snage preko 300 gigavata do sredine ovoga desetljeća i više od 500 gigavata do 2030. godine.
Plan se odnosi na "brzu i masivnu primjenu" solarnih panela na krovovima, počevši od zgrada s najvećom energetskom potrošnjom.
Europska komisija planira prihvatiti plan 18. svibnja, a sve u sklopu namjere smanjenja uvoza plina iz Rusije za gotovo dvije trećine do kraja godine. U razvojnom energetskom planu nalazit će se, uz ostalo, i primjena biometana te povećanje proizvodnje i uvoza zelenog vodika.
No plan, koji je još uvijek podložan promjenama, mogao bi razočarati neke zemlje članice koje su tražile cilj od 1000 gigavata do kraja ovoga desetljeća.
Do kraja godine Europska komisija namjerava dobivanje dozvole za instaliranje solarnih panela smanjiti na manje od tri mjeseca te solarne panele učiniti obveznima za sve nove zgrade ili u slučaju obnove starijih zgrada. Ta bi inicijativa u EU-u samo nakon prve godine trebala povećati proizvodnju električne energije za 17 teravatsati.
Do kraja 2025. godine ta bi brojka trebala narasti na 42 teravatsata, što je za preko trećinu više od brojke predviđene klimatskim zakonodavstvom EU-a usvojenim prošle godine.
