"Na području integriranih sklopova, umjetne inteligencije, kvantnih komunikacija i mnogih drugih segmenata ostvaren je proboj", izjavio je kineski predsjednik Xi Jinping u svojoj novogodišnjoj poruci prije manje od mjesec dana. Čelnik drugog najvećeg svjetskog gospodarstva, koje već godinama vodi oštru tehnološku utrku s SAD-om, u govoru je naglasio da je kinesko vodstvo, unatoč izazovima, uspjelo potaknuti daljnji razvoj visoko kvalitetne proizvodnje.
Stručnjak za kibernetičku sigurnost ističe da nikada ne bi unosio osobne ili osjetljive podatke u tražilice.
Radi se o eufemizmu kojim partijsko vodstvo definira prijelaz na razvoj i proizvodnju tehnološki naprednih proizvoda, što uključuje i hardver (čipove) i chatbotove potpomognute umjetnom inteligencijom (AI), poput DeepSeeka. Kinesku transformaciju u proizvođača tehnološki naprednih proizvoda bivša dopisnica iz Pekinga za list Delo Zorana Baković sažima riječima da su Kinezi jeftine tenisice i majice zamijenili električnim automobilima, baterijama i čipovima.
Velikopotezna digitalna Kina
Uz prodor DeepSeeka, postavlja se pitanje je li kineski predsjednik u svojoj novogodišnjoj poruci aludirao upravo na njega. DeepSeek je rezultat vizije fonda rizičnog kapitala High Flyer, koji je još 2015. godine počeo primjenjivati AI u burzovnom trgovanju. Prema podacima The Economista, upravo zahvaljujući naprednoj tehnologiji, taj je fond postao jedan od najvećih i najuspješnijih u Kini.
Zanimljivo je da ta godina koincidira s osnivanjem prvog kineskog državnog fonda za razvoj i proizvodnju čipova. U međuvremenu je Peking prošle godine pokrenuo i treće punjenje tzv. "Velikog fonda", vrijednog 47,5 milijardi dolara. Na intenziviranje tehnološke revolucije u kineskom gospodarstvu upućuju i rastući izdaci središnje vlade u Pekingu, koja je prošle godine povećala ulaganja u znanstvena i tehnološka istraživanja za 10 posto, dosegnuvši 51,5 milijardi dolara.
Prema navodima Financial Timesa, Huawei je surađivao s DeepSeekom na testiranju chatbotova na naprednim Ascend čipovima.
Prema navodima Financial Timesa, Huawei je surađivao s DeepSeekom na testiranju chatbotova na naprednim Ascend čipovima. Iako DeepSeek navodno ne koristi čipove domaće proizvodnje, Kina je već ranije najavila da namjerava postati prva tehnološka supersila, što znači da ulaže ogromne količine kapitala u razvoj vlastitih poluvodiča, napominje Sašo Šmigić, direktor investicijskog sektora Generali Investmentsa.
Vrijedi naglasiti i da su razvoj čipova i AI aplikacija dio 14. petogodišnjeg plana azijske velesile, koji bi trebao biti dovršen ove godine i uključuje stvaranje "digitalne Kine". Taj se cilj ostvaruje kroz brzi rast DeepSeeka i drugih kineskih AI konkurenata. Podaci pokazuju da je između 2021. i 2022. u 25 kineskih provincija pokrenuto čak 742 investicijska projekta vezana uz proizvodnju i razvoj čipova. Prema tvrtki JW Consulting, Kina je u tom razdoblju uložila oko 290 milijardi dolara u vlastitu industriju poluvodiča.
Nimalo slučajna vremenska linija
Sve do lansiranja DeepSeeka, koji je izazvao paniku među američkim tehnološkim tvrtkama i na burzama, nitko nije pridavao previše pažnje riječima Xi Jinpinga. No, poznato je da kinesko vodstvo rijetko šalje poruke bez podloge i svrhe. "Ključno je pitanje zašto baš sada?", pita se Šmigić. "Kinezima nije jača strana samo inovacija, već i poboljšavanje i ponovno primjenjivanje postojeće tehnologije, što zapadne zemlje često ne uspijevaju postići", ističe stručnjak.
Razvoj čipova i AI aplikacija dio su 14. petogodišnjeg plana azijske velesile, koji bi trebao biti dovršen ove godine i uključuje stvaranje "digitalne Kine".
Sjetimo se samo kako je kineska vlada u kolovozu 2023. uspješno zasjenila posjet američke ministrice trgovine Gine Raimondo Pekingu. Dok je Raimondo pokušavala objasniti Kinezima američke crvene linije u trgovini osjetljivim tehnologijama, Huawei je neočekivano lansirao Mate 60 Pro – telefon s kineskim čipom Kirin 980, za koji su zapadni analitičari smatrali da ne može postojati zbog američkih sankcija.
Ipak, "tajming objave DeepSeeka zanimljivo se poklapa s hvalospjevima na račun američkih tehnoloških divova i njihova razvoja AI-ja, koje smo slušali na WEF-u u Davosu", spekulira Šmigić. "Kinezi su ograničeni u razvoju najmoćnijih čipova, što su dijelom sami prouzročili najavom da žele postati tehnološka supersila, čime su si navukli američke restrikcije", objašnjava.
No upravo su te restrikcije omogućile razvoj DeepSeeka, koji impresivne performanse postiže s pomoću manje moćnih čipova. Za sada američkih, ali Kina u globalnoj utrci intenzivno usmjerava domaće tvrtke na njihov razvoj.
Iako kineska proizvodnja čipova trenutno čini samo oko 2,8 posto svjetske proizvodnje, Peking je u svom planu "Made in China 2025" definirao uspostavu samodostatne industrije čipova kao strateški cilj. "Upravo su čipovi izazvali tehnološki i trgovinski hladni rat između SAD-a i Kine", objašnjava Šmigić implikacije te odluke i njezinu stratešku važnost.
Američka kopija, ali vrlo dobra
DeepSeek je još jedan primjer kopiranja i optimizacije, tvrdi David Modic, član Laboratorija za računalne komunikacije na Fakultetu za računalništvo i informatiku u Ljubljani. "Kinezima obično treba samo tri tjedna da dođu do zapadne tehnologije", objašnjava stručnjak, koji je usavršavao svoje znanje i na Sveučilištu u Cambridgeu.
Lansiranje ChatGPT-a krajem 2022. pokrenulo je utrku među kineskim tehnološkim tvrtkama u razvoju vlastitih chatbotova s AI-jem. No nakon predstavljanja prvog kineskog ekvivalenta ChatGPT-u, nazvanog Ernie, koji je 2023. lansirao div Baidu, u Kini se osjetilo razočaranje zbog razlike u performansama između američkih i kineskih rješenja. Sve do pojave DeepSeeka.
"Tajming objave DeepSeeka zanimljivo se poklapa s hvalospjevima na račun američkih tehnoloških divova i njihova razvoja AI-ja, koje smo čuli na WEF-u u Davosu", kaže Sašo Šmigić, član uprave Generali Investmentsa.
Znači li to da je DeepSeek samo kopija ChatGPT-a? "Nisam ga osobno koristio, ali uvjeren sam da su osnovnu tehnologiju preuzeli od Amerikanaca", tvrdi stručnjak. Navodi i primjer nacrta procesora britanskog proizvođača Arm, koji su "lako dostupni svima na internetu", pa mu takav pristup ne djeluje problematično.
Kada vaše podatke čita kineska partija
Iako razvoj aplikacija s AI-jem izaziva veliku pažnju, potiče tehnološku i trgovinsku utrku između supersila te utječe na burzovne cijene tehnoloških kompanija, Modic kaže da se kod AI-ja, pojednostavljeno rečeno, radi samo o obradi ogromnih količina podataka i prepoznavanju uzoraka.
Kod DeepSeeka se postavljaju dva ključna pitanja: kako su Kinezi uspjeli razviti tako moćnu aplikaciju s budžetom od samo šest milijuna dolara i kako su postigli tako dobre rezultate s procesorima koji nisu na vrhuncu tehnološkog razvoja. Modic objašnjava da se radi o procesima strojnog učenja koji ne zahtijevaju nužno vrhunski hardver, već prvenstveno velike baze podataka i kvalitetne algoritme. "Program je, grubo rečeno, dobar onoliko koliko je dobar njegov podatkovni korpus", ističe, objašnjavajući kako Kina sustiže zapadnu konkurenciju.
"Nisam ga osobno koristio, ali uvjeren sam da su osnovnu tehnologiju preuzeli od Amerikanaca", kaže David Modic, član Laboratorija za računalne komunikacije na Fakultetu za računalništvo i informatiku u Ljubljani, komentirajući iznenađenje koje je izazvao DeepSeek.
Budući da su chatbotovi programi koji obrađuju goleme količine podataka, a korisnici u njih često unose osjetljive informacije, postavlja se pitanje privatnosti, upozorava Modic.
Korisnici društvenih mreža posljednjih su dana podijelili upozorenje kreatora DeepSeeka, u kojem stoji da se "podaci mogu pohranjivati na sigurnim serverima na teritoriju Kine". To što je aplikacija kineska predstavlja veliki rizik, smatra Modic, ali istovremeno postavlja retoričko pitanje: "Mislite li da kod ChatGPT-a tog rizika nema?" Stručnjak za kibernetičku sigurnost također naglašava da osobno nikada ne bi unosio osobne ili osjetljive podatke u tražilice.
.webp){kind=icon}