Mistral prikupio tri milijarde u najvećoj europskoj tech rundi. Može li Europa izgraditi AI bez Amerike?

Francuski Mistral AI prikupio je tri milijarde eura u najvećoj rundi financiranja koju je dosad zaključila neka europska tehnološka kompanija, čime je njegova vrijednost premašila 21 milijardu eura. Iza ulaganja stoji i ambicija Europe da izgradi vlastiti AI ekosustav, manje ovisan o američkim kompanijama. Paradoks je u tome što Mistral, baš kao i njegovi američki konkurenti, i dalje ovisi o Microsoftu i Nvidijinim čipovima.

Zanimljivo je da su rundu, uz Samsung, predvodili i Scaleup Europe fond, instrument vrijedan pet milijardi eura koji je Europska komisija pokrenula tek početkom kolovoza kako bi smanjila jaz u financiranju između europskih i globalnih tehnoloških kompanija. Jedan od prvih velikih poteza tog fonda tako je ulaganje u kompaniju koja je već bila najvrjedniji europski AI igrač.

Runda koja mijenja odnos snaga u Europi

Francuska kompanija prije godinu dana, nakon runde koju je predvodio nizozemski proizvođač opreme za čipove ASML, vrijedila je 11,7 milijardi eura. Nova runda, prema procjeni Bloomberga, tu vrijednost podiže na više od 21 milijarde eura, uz sudjelovanje Samsunga, fonda Scaleup Europe, PSG Equityja, Adventa, BlackRocka i Luksemburga kao državnog investitora.

Mistral navodi da će novac usmjeriti u istraživanje naprednih modela, povećanje računalnih kapaciteta za treniranje, infrastrukturu i komercijalni rast. Izvršni direktor Arthur Mensch za CNBC je rekao da će kompanija u sljedećih pet godina udvostručiti vlastite računalne kapacitete.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rundu je nazvao dokazom da Francuska i Južna Koreja grade “treći put” u umjetnoj inteligenciji. Ipak, razlika u vrijednosti između Mistrala te Anthropica i OpenAI-ja i dalje je golema. Anthropic je u svibnju procijenjen na 965 milijardi dolara, dok je OpenAI u ožujku dosegnuo vrijednost od 852 milijarde dolara. Obje kompanije tijekom godine više su puta spominjale i izlazak na burzu, uz procjene koje bi njihovu vrijednost mogle dodatno povećati.

Iako se čini da je Mistral daleko iza svojih konkurenata, zapravo cilja na drukčije tržište. Mistral se izdvaja po tome što europskim kompanijama omogućuje razvoj i korištenje AI rješenja na vlastitoj infrastrukturi, unutar Europe, uz veću kontrolu nad podacima i njihovim čuvanjem. Ulaganje fonda Scaleup Europe zato ima i širu stratešku dimenziju: jačanje europske tehnološke suverenosti i smanjenje ovisnosti o američkim AI kompanijama poput OpenAI-ja i Anthropica.

Fond otvoren za regiju, ali ne i za njezine kompanije

Fond Scaleup Europe službeno je počeo s radom 4. kolovoza, a prva potvrđena investicija otišla je finskoj satelitskoj kompaniji ICEYE. Mistral tako nije prva, ali jest najistaknutija investicija u kojoj je fond dosad sudjelovao, iako u priopćenju nije navedeno koliko je konkretno uložio.

Prema pravilima, fond ulaže u kompanije iz Europske unije, ali i iz zemalja pridruženih programu Horizon Europe, među kojima su Srbija, Bosna i Hercegovina te Sjeverna Makedonija. Formalno, regija nije isključena. Problem je u razmjerima. Planirana ulaganja fonda uglavnom premašuju 100 milijuna eura po kompaniji i namijenjena su kompanijama u kasnijoj fazi rasta, a takvu veličinu u regiji trenutačno ima tek manji broj kompanija poput Rimca i Infobipa iz Hrvatske, Ominima i HTEC-a iz Srbije te NGEN-a i Dewesofta iz Slovenije.

 

Autonomija koja i dalje ovisi o tuđim čipovima

Priča o “trećem putu” zvuči dobro u govorima. Iza te slike ipak stoji velika ovisnost o globalnoj infrastrukturi. Mjesec dana prije nove runde Microsoft je sklopio višegodišnji ugovor vrijedan nekoliko milijardi dolara o najmu računalnih kapaciteta izravno iz Mistralovih europskih podatkovnih centara. Europska kompanija tako sada i sama pruža infrastrukturu američkom divu, ali ti podatkovni centri i dalje rade na Nvidijinim čipovima. Mistralova europska autonomija stoga i dalje ovisi o globalnom lancu čipova i računalne infrastrukture, u kojem ključnu ulogu imaju američke kompanije.

Za kompanije i investitore u Adria regiji ovo je koristan podsjetnik. Formalni pristup europskim fondovima za rast ne znači mnogo dok kompanije u regiji ne dosegnu veličinu i fazu razvoja koju ti fondovi traže. Put do takvog kapitala počinje mnogo ranije, izgradnjom kompanija koje uopće mogu ući u razgovore o rundi od sto milijuna eura. Mistralova priča pokazuje da je europski kapital dostupan, ali samo onima koji su već dovoljno veliki da ga privuku.