U svijetu digitalnih identiteta i ogromnog protoka informacija, postavlja se imperativ zaštite podataka i osiguravanja čvrstih sigurnosnih mjera prvenstveno za poslovne subjekte, ali i pojedince diljem različitih industrija. S eksponencijalnim rastom digitalne pohrane i prijenosa podataka, sve više se suočavamo s kibernetičkim napadima koji predstavljaju prijetnju našoj sigurnosti.
Jedno od inovativnih rješenja tih prijetnji leži u ogromnom potencijalu blockchain tehnologije. Iako je prvotno osmišljen kao osnovna tehnologija koja pokreće kriptovalute poput bitcoina, blockchain je premašio svoju početnu primjenu te se ističe kao transformacijsko rješenje za poboljšanje privatnosti i sigurnosti podataka u različitim poslovnim kontekstima.
U svojoj biti, blockchain djeluje kao decentralizirani, neizbrisivi registar, karakteriziran svojom distribuiranom arhitekturom i kriptografskim mehanizmima. Za razliku od tradicionalnih centraliziranih baza podataka osjetljivih na pojedinačne točke kvara i neovlašteni pristup, mreže blockchaina su decentralizirane, što znači da su podaci pohranjeni diljem mreže međusobno povezanih čvorova, čime se eliminiraju ranjivosti povezane s centraliziranim sustavima. Blockchain rješava pitanja sigurnosti podataka za poslovne subjekte na nekoliko načina.
Čitaj više
Electrocoin državnim službenicima približio kriptosvijet
Kriptovalute i blockchain tehnologije sprecifične su u odnosu na tradicionalno tržište kapitala i bankarski sustav.
14.03.2024
Ethereum finalizirao Dencun nadogradnju na blockchainu
Cijena ethereuma pala nakon nadogradnje za 0,5 posto na 3.968 dolara.
14.03.2024
AMD i Wormhole olakšavaju interoperabilnost blockchaina
AMD najavio suradnju s platformom Wormhole poznatoj po mostovima između različitih blockchaina u velikom opsegu.
22.02.2024
Decentralizacija
Tradicionalni sustavi često koriste centralizirane baze podataka, gdje su svi podaci pohranjeni na jednom mjestu pod kontrolom jedne organizacije ili entiteta. Ti su sustavi zbog toga ranjivi na napade jer napadači mogu ciljati tu jednu točku i doći do svih podataka. Nasuprot tome, blockchain koristi decentraliziranu arhitekturu gdje su podaci pohranjeni na mreži računala, odnosno čvorova diljem svijeta. Svaki čvor sadrži kopiju cijelog lanca transakcija, što otežava hakiranje jer nema središnje točke koju bi napadač mogao ciljati.
Enkripcija
Sve podatke na blockchainu moguće je enkriptirati s pomoću složenih kriptografskih algoritama, dok su prvotno nečitljivi. To znači da se podaci mogu pretvoriti u razumljiv oblik koji se može čitati samo s odgovarajućim ključem za dešifriranje. Kako bi se pristupilo ili promijenilo podatke, potrebno je imati taj ključ, što dodatno štiti podatke od neovlaštenog pristupa. Ta tehnologija omogućuje visoku razinu sigurnosti jer čak i ako bi se podacima nekako pristupilo, bez ključa za dešifriranje, ostaju nečitljivi i beskorisni. Tako se osigurava integritet i povjerljivost podataka pohranjenih na blockchainu, zbog čega je pouzdan sustav za čuvanje osjetljivih informacija.
Transparentnost
Iako su podaci na blockchainu enkriptirani, same transakcije su transparentne i javno dostupne. Svi sudionici u mreži mogu pregledati povijest transakcija, ali ne mogu vidjeti identitete pojedinaca iza tih transakcija. Ta transparentnost pomaže u održavanju integriteta mreže jer potiče odgovornost i sprječava nezakonite aktivnosti. Nadalje, transparentna i ireverzibilna priroda blockchaina organizacijama omogućuje praćenje podrijetla podataka, čime se povećava odgovornost i usklađenost s regulatornim okvirom poput GDPR-a i HIPAA-e (Health Insurance Portability and Accountability Act).
Nepromjenjivost
Kada se transakcija zabilježi na blockchainu te bude potvrđena od mreže, ne može se mijenjati ili brisati. Svaki blok u lancu sadrži referencu na prethodni blok, stvarajući nepromjenjivu cjelinu. Ta karakteristika osigurava integritet podataka i sprječava mogućnost krivotvorenja ili izmjene prošlih transakcija. Osim toga, neizbrisiva priroda blockchaina osigurava da nakon što se transakcija zabilježi na registru, ne može se naknadno promijeniti ili manipulirati.
Ta bitna značajka neprobojnosti izgrađuje povjerenje i transparentnost u podatkovne transakcije, smanjujući rizik od manipulacije podataka i neovlaštenih promjena. Blockchain također koristi napredne kriptografske tehnike za osiguranje podataka, jačajući povjerljivost i integritet osjetljivih informacija. Svaki podatkovni blok unutar blockchaina kriptografski je povezan s prethodnikom, tvoreći kronološki lanac blokova. Svaki pokušaj izmjene podataka unutar bloka zahtijevao bi ponovno izračunavanje kriptografskih sažetaka sljedećih blokova, čime bi se manipulacija pretvorila u detektiranje širom mreže.
Pametni ugovori
Pametni ugovori programske su skripte pohranjene na blockchainu koje automatski izvršavaju određene akcije kada se ispune određeni uvjeti. Ti ugovori eliminiraju potrebu za posrednicima jer se automatski izvršavaju i provjeravaju. Također, budući da se izvršavaju na blockchainu, osiguravaju transparentnost i nepromjenjivost izvršenih akcija. Dodatno, blockchain olakšava sigurne peer-to-peer transakcije putem pametnih ugovora, programabilnih protokola koji automatski izvršavaju predefinirane uvjete i odredbe po ispunjenju određenih kriterija. Pametni ugovori ne samo da optimiziraju poslovne procese, već i poboljšavaju sigurnost smanjenjem potrebe za posrednicima i smanjenjem rizika od prijevara.
Dugoročni izazovi
Blockchainova decentralizirana arhitektura neosporno donosi revolucionarnu razinu transparentnosti i sigurnosti koja je dosad nedostižna u svijetu digitalnih tehnologija. Ta karakteristika omogućuje svima uključenima da prate i verificiraju transakcije bez posrednika, čime se stvara iznimno povjerenje u sustav. Međutim, sva ta svjetlost koju blockchain baca na procese paradoksalno stvara tamu oko privatnosti korisnika. To znači da dok svi mogu vidjeti transakcije, identitet korisnika može ostati skriven, što stvara dilemu između otvorenosti i zaštite privatnosti.
Zakonodavstvo Europske unije je 2018. godine, donijelo Opću uredbu o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation – GDPR) koja postavlja temelje za zaštitu osobnih podataka. To zakonodavstvo ističe važnost suvereniteta nad vlastitim podacima, pružajući građanima kontrolu nad svojim informacijama, uključujući pravo na ispravak i brisanje podataka. Međutim, sučeljavanje GDPR-a s blockchain tehnologijom stvara konflikt, jer je jedna od glavnih karakteristika blockchaina neizbrisiva priroda podataka.
To stvara potrebu za pronalaženjem uravnoteženog pristupa koji omogućuje transparentnost i sigurnost blockchaina, istovremeno poštujući prava na privatnost i zaštitu podataka definirana GDPR-om. Takvi izazovi potiču istraživanje novih pristupa i tehnika kao što su pohrana podataka izvan samog lanca, kako bi se pronašlo rješenje koje zadovoljava sve strane.