Umjetna inteligencija ubija ekonomiju aplikacija i stvara njezina nasljednika

Umjetna inteligencija učinila je izradu aplikacija jednostavnijom nego ikada. Broj novih izdanja na Appleovu App Storeu skočio je za oko 80 posto početkom ove godine dok su programeri takozvanim "vibe pisanjem koda" stvarali nove softverske dodatke za tržišta poput zdravlja i produktivnosti.

No prateći trag novca u Silicijskoj dolini, uočava se neobičan trend: mobilne aplikacije nestaju iz ponude nekih od najperspektivnijih tehnoloških startupa. Razlog za to opet je umjetna inteligencija.

Sjedište akceleratora Y Combinator u San Franciscu najprestižnije je takve vrste u svijetu. Riječ je o kratkom programu koji novim tvrtkama pomaže u brzom rastu pružajući im kapital, mentorstvo i kontakte unutar tehnološkoga sektora. Svaka tri mjeseca prijavi se oko 10.000 timova iz cijeloga svijeta, a prolaznost je svega jedan posto. Među njihovim nekadašnjim polaznicima nalaze se osnivači kompanija Airbnb Inc., Stripe LLC, Coinbase Global Inc., DoorDash Inc. i Reddit Inc., a među prvim sudionicima bio je i glavni izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman.

Od 195 startupa u posljednjoj proljetnoj generaciji programa, samo ih je osam imalo izvornu mobilnu aplikaciju kao svoj glavni proizvod, prema riječima glasnogovornice Y Combinatora. U 2013. godini oko 15 posto startupa u Y Combinatoru bavilo se aplikacijama, dok su ostali gradili digitalne tržnice, platforme za masovno financiranje ili usluge dostave na zahtjev. Do 2016. taj je udio pao na osam posto, a između 2019. i 2022. kretao se oko četiri posto. U posljednje tri godine prosjek je potonuo na između 0,5 posto i jedan posto.

O čemu je riječ? "Aplikacije i SaaS su mrtvi", napisao mi je nedavno u poruci jedan rizični kapitalist, misleći na koncept softvera kao usluge (Software-as-a-Service), kada sam ga upitala za komentar. "AI i agentski sustavi su vruća roba."

Drugim riječima, poplava novih aplikacija u trgovinama prikriva stvarna očekivanja startupa glede najprofitabilnijih izvora budućih prihoda: izgradnju specifičnih vještina i agentskih radnih procesa na temelju AI modela. Prije otprilike tri godine takve su se vrste softvera nazivale "GPT omotačima" (GPT wrappers) jer su se "omotavale" oko modela poput OpenAI-jeva radi obavljanja usko specifičnih zadataka, poput pisanja marketinških tekstova ili uloge virtualnog suputnika. Mnogi su ti proizvodi izbrisani s tržišta čim su AI tvrtke ugradile iste funkcionalnosti, što je preslika iskustva brojnih kompanija koje su razvijale aplikacije za Appleov iPhone.

Jedan od naziva za najnoviju iteraciju takvih proizvoda jest "povodac" (harness) – softver koji ne šalje samo tekst naprijed-natrag prema AI modelu, već i upravlja njegovim ponašanjem dok izvršava zadatke. Ove godine takav rad pokreće najmanje jednu od šest tvrtki koje izlaze iz Y Combinatora. One grade alate koji pomažu AI modelima poput Claudea ili ChatGPT-ja pri upravljanju novcem ili naručivanju hrane, uz istodobno testiranje njihova rada te sprečavanje pogrešaka ili hakerskih napada. Primjera radi, startup Salus može spriječiti AI agenta da slučajno izvrši povrat novca, dok druga tvrtka po imenu Allowance daje softveru privremeni broj kreditne kartice za naručivanje hrane ili kupnju druge robe bez otkrivanja stvarnih bankovnih podataka korisnika. Obje tvrtke imaju sjedište u San Franciscu.

Chaz Englander britanski je poduzetnik čija su tri startupa prošla kroz program Y Combinatora. Dok su njegova prva dva projekta bila mobilne aplikacije (jedna za iznajmljivanje predmeta od ljudi u blizini, a druga za kupnju namirnica), njegov najnoviji projekt usmjerava AI modele pri obradi financijske dokumentacije i istraživanju. Softver se može prebacivati između nekoliko modela na koje je banka pretplaćena i koristiti se njima, primjerice, za izradu PowerPoint prezentacije tako što delegira različite dijelove procesa – poput obrade podataka ili izrade grafikona – platformi koja je najbolja za pojedini zadatak.

Izgradnja takvoga višemodelnog softvera ima smisla, ističe Englander. "Vidim svijet u kojem će ti alati postati znatno centraliziraniji unutar jednog sustava", kaže on. "Sve se integrira." Umjesto kretanja između različitih aplikacija za obavljanje različitih zadataka, ljudi će se sve više koristiti AI asistentom s pristupom višestrukim modelima – otuda i utrka u nadogradnji tih agenata specifičnim mogućnostima.

Primjera radi, Mark Zuckerberg pokušava stvoriti vlastiti ulazni portal za obavljanje svih zadataka putem radnog naziva Muse, "osobnog AI agenta" kojeg je Meta Platforms Inc. lansirala ovog tjedna u SAD-u. S njime možete razgovarati unutar WhatsAppa kako biste rezervirali putovanje, poslali e-poštu ili kupovali na mreži. "Muse ne odgovara samo na pitanja", izjavio je Zuckerberg u videonajavi. "On obavlja stvari za vas." Izvršni direktor Mete naveo je da se njime koristi za organizaciju pečenja kolača s djecom i praćenje svojih treninga mješovitih borilačkih vještina.

Ova centralizacija kontrole izgleda drukčije od onoga što ste vjerojatno proživljavali više od jednog desetljeća s mobilnim operativnim sustavima: njezin je cilj zamijeniti zbrku aplikacija koje nikada ne koristite, a razbacane su po stranicama vašeg pametnog telefona. Vizija usmjeravanja više mogućnosti u ChatGPT tvrtke OpenAI, Claude tvrtke Anthropic PBC ili Googleov Gemini donosi manje povlačenja prstom po zaslonu i veću učinkovitost – ali ujedno ukazuje na budućnost u kojoj vlasnici tih platformi imaju moć bez presedana.

To će se odraziti na način na koji tvrtke poput Englanderova najnovijeg startupa Model ML planiraju ostvarivati zaradu. Jedan rizični kapitalist otkriva mi da je put do monetizacije AI vještina i agentskih procesa i dalje neizvjestan. Stvari nisu jednostavne kao kod starog modela aplikacija s naplatom pretplate ili zaradom od oglasa. To ne nalikuje ni poslovnom softveru gdje se naknada naplaćuje "po korisničkom mjestu", kao mjesečna naknada za svakog zaposlenika s pristupom.

Umjesto toga, mnogi startupi prihvaćaju pristup "temeljen na potrošnji", gdje klijenti poput banaka i odvjetničkih ureda plaćaju po izvršenom zadatku, dok startup djeluje kao posrednik koji naveliko kupuje "tokene" od OpenAI-ja ili Anthropica te zatim fakturira korporativnim klijentima gotov rad.

Trik je u tome da se ti zadaci obave bolje od bilo koga drugog. "Vjerujemo da ćete od nas dobiti bolju inteligenciju za 100 dolara nego od najbližega konkurenta ili samih laboratorija, i u tome leži naša marža", navodi Englander.

Pred ovom novom generacijom startupa opsežan je posao. Ranije su softverske tvrtke bile ovisne o trgovinama aplikacija kojima upravljaju Apple i Alphabetov Google. Sada postaju ovisne o odlukama OpenAI-ja, Anthropica i (ponovno) Googlea. Nadzor nad pristupom tržištu s kontrole aplikacija seli se na upravljanje AI uslugama – no ostaje jednako prisutan.