Zašto Amerika narušava zapadni savez?

Čini se da apetitu trenutačne američke administracije za kršenje pravila nema kraja. "Ne ponižavaj svoj prijatelje bez razloga" je najnovije načelo koje je pregaženo, a moglo bi biti do sada najznačajnije.

Prijeteći povećanjem carina protiv europskih zemalja ukoliko ne dopuste SAD-u da preuzme Grenland, administracija osakaćuje NATO, osnažuje američke protivnike i garantira globalnu nestabilnost. Čemu sve to?

SAD, zasigurno, možda i ima opravdane razloge za iskorištavanje strateškog položaja Grenlanda. Međutim, ti ciljevi mogli su se u potpunosti ostvariti suradnjom s voljnim partnerima. Danska i njezini europski saveznici bili su otvoreni za bližu vojnu suradnju i spremni potrošiti više na obranu Grenlanda, sve pod američkim vodstvom. Trenutačni pristup administracije umjesto toga će nanijeti štetu koju će biti izuzetno teško popraviti i koja bi mogla biti trajna.

Unatoč problemima prošle godine koji su ozbiljno započeli objavom carina u travnju na "Dan oslobođenja", europski čelnici djelovali su zatečeno zbog ove najnovije inicijative. Prethodno su postigli trgovinski sporazum, ili su barem tako mislili, koji je SAD-u omogućio nametanje viših carina na mnoge njihove izvozne proizvode, dok su njihove niske carine na američku robu uglavnom ostale nepromijenjene. Ta pobjeda za SAD (kako ju je Bijela kuća protumačila) sada je odbačena prije nego što je uopće stupila na snagu, uz prijetnje uvođenja novih i eskalirajućih uvoznih carina ako Europa ne popusti strogim zahtjevima SAD-a.

Takav pristup odbacuje čak i privid partnerstva s povijesnim saveznicima. Neke europske vlade možda bi radije ponovno popustile, dijelom kako bi spriječile otvoreni trgovinski rat, a dijelom zato što smatraju da je trenutačna američka administracija anomalija i da će se s vremenom vratiti stari status quo. No njihovi birači to možda ne vide tako. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, pozivajući na trgovinsku odmazdu, rekao je da su zahtjevi Washingtona "fundamentalno neprihvatljivi" i da Europa mora odbaciti prijetnju  "vazalizacije". Time nesumnjivo govori u ime mnogih Europljana.

 

Stav administracije pogotovo zbunjuje ako se uzme u obzir da će glavne žrtve novih carina (bilo s odmazdom ili bez nje) biti američka poduzeća i potrošači. Prošli tjedan stigla je najnovija potvrda onoga što ekonomisti već znaju stoljećima: s carinama svi gube. Istraživanja su pokazala da su strani izvoznici apsorbirali oko četiri posto novog carinskog tereta u 2025. godini; ostatak su platili američki potrošači i uvoznici. Eskalacija trgovinskog rata umnožava troškove i šteti svima, a ako financijska tržišta zaključe da će do toga vjerojatno doći, rizici od pada cijena imovine, viših dugoročnih kamatnih stopa i potpunog fiskalnog sloma samo će rasti.

Čak i ako Bijela kuća brzo poduzme mjere kako bi sanirala ovaj sukob, što bi i trebala, trajna šteta je već nanesena. Ako su američki saveznici sumnjali u američku predanost NATO-u, sada im je jasno: kako stvari stoje, sporazumi s Washingtonom temeljeni na povijesnim partnerstvima i obostranoj koristi nisu toliko pouzdani kao što se nekada mislilo. Uz malo sreće ti se odnosi mogu popraviti, ali neće biti jednostavno vratiti se na staro. Ni američki protivnici nisu mogli zamisliti takav udarac zapadnom savezu.

Za sada je ključno spasiti što se može u vezi situacije s Grenlandom. Osim toga, SAD hitno mora preispitati svoj pristup globalnim odnosima; neka slobodno preuzme odlučno vodstvo, ali mora staviti suradnju sa saveznicima na prvo mjesto. Tako SAD može izvući najveću korist dok se ta zemlja i ostatak svijeta štite od nepotrebnog i skupog raskola. Molimo vas: popravite ovaj nered prije nego što se pogorša.