Nije vam jasno zašto zašto su rijetki metali kineski adut u trgovinskom ratu. Pročitajte ovo

Rijetki zemni metali spadaju među najkritičnije sirovine na planetu, duboko ugrađene u tehnologije koje čine temelj modernog života. Ipak, malo tko je uopće čuo za njih dok izbijanje trgovinskog rata između SAD-a i Kine nije stavilo te elemente u središte pozornosti.

S neobičnim imenima poput gadolinija i disprozija, rijetki zemni metali koriste se u raznim sektorima od poluvodiča i iPhonea do MRI uređaja i tretmana raka. U novije vrijeme potražnja je potaknuta zelenom tehnologijom koja pomaže smanjiti emisiju ugljika.

Svijet se dugo oslanjao na Kinu kada je riječ o tim metalima što je zemlji išlo u korist u odgovoru na trgovinski rat pokrenut od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa. Kina je iskoristila svoju dominaciju nad lancem opskrbe kako bi se osvetila američkim carinama ograničavanjem izvoza rijetkih metala.

Ta ograničenja postala su žarišna točka u trgovinskim pregovorima između dviju supersila i također su ubrzala američke napore da osiguraju alternativne izvore, kako domaće, tako i od saveznika u inozemstvu. Nakon sastanka između Trumpa i predsjednika Xi Jinpinga krajem listopada, Kina se složila s jednogodišnjim suspenzijom strožih kontrola koje je najavila ranije tog mjeseca.

 

Što su rijetki zemni metali?

Rijetki zemni metali su skupina od sedamnaest metalnih elemenata, grupiranih zbog kemijskih sličnosti. Njihova optička, magnetska i električna svojstva čine ih pogodnima za široku paletu primjena.

Na primjer, terbium i itrij omogućuju žive boje na ekranima pametnih telefona i televizora, dok sposobnost cerija da pospješuje kemijske reakcije znači da se često koristi u katalitičkim pretvaračima za pročišćavanje ispušnih plinova automobila.

Neodim i praseodim iskorišteni su za stvaranje motora s trajnim magnetima. Oni mogu pretvoriti električnu energiju pohranjenu u bateriji u pokret - primjerice za okretanje kotača električnog vozila. Također mogu raditi u obrnutom smjeru kako bi pokret pretvorili u električnu energiju, što je način na koji rotacija lopatica vjetroturbina proizvodi struju.

Koliko su rijetki ti metali?

Suprotno svom imenu, rijetki zemni metali zapravo su prilično česti u Zemljinoj kori - cerij je čak češći od kositra ili olova. Ali izazov je pronaći ih u dovoljno visokoj koncentraciji na jednom mjestu da bi rudarenje bilo isplativo.

Iskopavanje može štetiti okolišu jer su potrebne velike količine vode i energije da se rijetki zemni metali odvoje od stijena u kojima se nalaze. Također postoji rizik da rudarenje kontaminira lokalno tlo i podzemne vode, budući da se rijetki zemni metali često nalaze zajedno s radioaktivnim elementima poput urana i torija.

Tko su najveći dobavljači rijetkih zemnih metala?

SAD su bili vodeći proizvođač od 1960-ih do 1980-ih, ali njihov položaj oslabljuje kako je Kina počela povećavati proizvodnju. Poslovanje s niskim troškovima omogućilo je istočnoazijskoj zemlji da preplavi tržište jeftinim rijetkim zemnim metalima i uspostavi gotovo monopol nad globalnim lancem opskrbe.

Kina je odgovorna za oko sedamdeset posto količina izvučenih iz rudnika. Proizvela je 270.000 metričkih tona rijetkih metala u 2024., udvostručivši proizvodnju tijekom pet godina, prema podacima američkog Geološkog zavoda. SAD su zauzele daleko drugo mjesto s 45.000 tona.

Osnova kineske dominacije činjenica je da Kina posjeduje gotovo polovicu svjetskih rezervi rijetkih metala, što su nalazišta koja se mogu ekonomski eksploatirati. Njezine 44 milijuna tona rezervi više su nego dvostruko veće od drugoplasirane Brazila.

SAD su tek na sedmom mjestu s oko 1,9 milijuna tona rezervi. Također imaju malu sposobnost prerade. Zapravo, nekoliko zemalja koje mogu rudariti rijetke metale često ih i dalje moraju slati na preradu u Kinu.

Kako je Kina iskoristila kontrolu nad rijetkim zemnim metalima?

Kina je dugo prepoznavala svoju prednost kada su u pitanju rijetke metale. Vođa Deng Xiaoping rekao je još 1992. da "Bliski istok ima naftu, Kina ima rijetke metale."

Njena dominacija nad tržištem postala je očita 2010. kada je blokirala izvoz u Japan na dva mjeseca nakon eskalacije pomorskog graničnog spora. To je potaknulo dugotrajni napor Japana da smanji ovisnost o Kini za rijetke metale, iako je ovisnost smanjena samo s osamdeset do devedeset posto na šezdeset posto, rekao je bivši ministar gospodarske sigurnosti Takayuki Kobayashi za Bloomberg News.

Kineska središnja vlada čvrsto kontrolira proizvodnju i izvoz rijetkih metala u zemlji. Tijekom posljednjih godina demonstrirala je moć kako bi odgovorila na napetosti s SAD-om oko pristupa poluvodičima. Krajem 2023. Kina je proširila ograničenja izvoza tehnologija za obradu rijetkih metala, jačajući svoju kontrolu nad preradom.

Kako je Kina koristila rijetke zemne metale kao oružje u trgovinskom ratu?

Osim carina uzvratnog karaktera, Kina je početkom travnja dodala sedam rijetkih metala i trajnih magneta na popis izvozne kontrole, što znači da tvrtke moraju dobiti posebne dozvole za slanje tih materijala u inozemstvo. To je odjeknulo sličnim ograničenjima koja je Kina uvela tijekom posljednje dvije godine na drugim kritičnim mineralima, poput galija, germanija, grafita i antimona.

Ograničenja izvoza rijetkih metala uključivala su i neke "teške" rijetke metale, koje Kina gotovo isključivo proizvodi i koje su obično vrijednije. Lutecij, primjerice, služi kao katalizator za razgradnju ugljikovodika u rafinerijama nafte.

Kineska ograničenja rijetkih metala stavljaju pritisak na američke tvrtke. Ford Motor Co. privremeno je zatvorio tvornicu u Chicagu u svibnju jer mu je ponestalo magneta od rijetkih metala. Posljedice su se proširile i na druge dijelove svijeta, uključujući Europsku uniju, gdje su tvrtke prijavile nekoliko prekida proizvodnje.

Nastavak isporuka rijetkih metala bio je na vrhu američke liste želja tijekom trgovinskih pregovora s Kinom u lipnju. Dvije strane postigle su okvirni sporazum, a Kina je rekla da će "pregledati i odobriti odgovarajuće izvozne zahtjeve za kontrolirane proizvode u skladu sa zakonom."

Međutim, kinesko Ministarstvo trgovine u početkom listopada objavilo je nova ograničenja za rijetke metala, pozivajući se na nacionalnu sigurnost. Navelo je da će tvrtke u inozemstvu morati dobiti odobrenje za izvoz određenih proizvoda ako barem 0.1 posto njihove vrijednosti dolazi od određenih rijetkih metala iz Kine. Također je najavljeno da će biti potrebna izvozna dozvola za proizvode izrađene korištenjem kineske tehnologije vezane uz rudarenje, taljenje, recikliranje i proizvodnju magneta od rijetkih metala.

Ove mjere odgođene su godinu dana nakon još jednog kruga trgovinskih pregovora SAD-Kina i sastanka između Trumpa i Xi-a na marginama summita APEC. Pauza je pružila olakšanje globalnim kupcima rijetkih metala nakon turbulentnih mjeseci i dala velikim gospodarstvima više vremena da protutežu kineskoj dominaciji nad industrijom.

Kako Trump pokušava povećati proizvodnju rijetkih zemnih metala u SAD-u?

SAD se oslanjaju na Kinu za 70 posto svojih uvoza rijetkih metala. Ta ovisnost čini američki vojno-industrijski kompleks ranjivim. F-35 borbeni zrakoplov, primjerice, zahtijeva više od 900 funti (408 kilograma) rijetkih metala, prema američkom Ministarstvu obrane.

Trump želi povećati domaću opskrbu rijetkim metalima. U ožujku je potpisao izvršnu naredbu pozivajući se na ratne ovlasti za proširenje američke proizvodnje i prerade kritičnih minerala i rijetkih metalima. Cilj je osigurati više financiranja, kredita i druge investicijske potpore te ubrzati proces odobrenja za nove projekte.

Predsjednik je zatim pokrenuo istragu o američkom lancu opskrbe kritičnim mineralima u travnju, naredivši ministru trgovine Howardu Lutnicku da utvrdi predstavlja li ovisnost o uvozu prijetnju nacionalnoj sigurnosti i je li potrebno primijeniti carine. Rezultati istrage moraju biti dostavljeni u roku od 270 dana.

Porezne uvozne carine ne bi odmah povećale američku opskrbu. Trenutno postoji samo jedan operativni rudnik rijetkih metala u zemlji: rudnik Mountain Pass tvrtke MP Materials Corp., ponovno otvoren 2018. u kalifornijskoj pustinji Mojave. Pokretanje drugih projekata bio bi višegodišnji i skup proces. U međuvremenu, američke tvrtke kojima su potrebne rijetke metale vjerojatno bi plaćale više za njihov uvoz ako bi uvedene nove carine - pod uvjetom da Kina dopusti izvoz tih materijala.

 

U srpnju se američko Ministarstvo obrane složilo s investicijom od 400 milijuna dolara u MP Materials kako bi stvorilo industrijskog lidera. Vlada će postati najveći dioničar tvrtke, a novac će pomoći u financiranju nove proizvodne tvornice za magnete od rijetkih metala. Ministarstvo obrane će pružiti desetogodišnju garanciju da će svi proizvodi tvornice biti kupljeni.

Trump također traži rijetke metale izvan američkih granica, potpisavši krajem travnja sporazum o iskorištavanju kritičnih minerala Ukrajine. Ukazao je na tu europsku zemlju kao izvor rijetkih metala, ali ona nema velike rezerve koje se međunarodno priznaju kao ekonomski isplative.

U listopadu je Trumpova administracija postigla povijesni sporazum s australskom vladom kako bi uložila novac u australsku industriju kritičnih minerala. Obje zemlje će potrošiti više od milijardu dolara u prvoj fazi sporazuma, a australski premijer Anthony Albanese rekao je da se sporazum u konačnici može proširiti na projekte vrijedne 8,5 milijardi dolara.

Australija je dom četvrtih najvećih rezervi rijetkih metala u svijetu i dugo je nastojala pozicionirati se kao održiv alternativni dobavljač Kini. Ipak, mnogi njezini projekti udaljeni su godinama od početka rada.